Saborska rasprava o prijedlogu Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, poznatijeg kao „anti-SLAPP“ zakon, ponovno je u prvi plan gurnula alarmantno stanje u hrvatskom medijskom prostoru. Iako je zakon zamišljen kao brana zlonamjernim tužbama, oporba i dio vladajućih upozoravaju da bi on mogao ostati „mrtvo slovo na papiru“ ako se ne dogode dubinske promjene u sudstvu i kaznenom zakonu.
Dva desetljeća propadanja struke
Posebno oštar u svojoj analizi bio je zastupnik Milorad Pupovac (SDSS), koji je povukao paralelu između zakonskih pritisaka i općeg stanja u profesiji. Prema njegovim riječima, novinarstvo u Hrvatskoj već dva desetljeća prolazi kroz transformaciju koja je donijela tehnološki napredak, ali i sustavno pogoršanje radnog i socijalnog statusa novinara.
„U tom kontekstu, SLAPP tužbe imaju razoran učinak“, poručio je Pupovac, podsjećajući na podatke HND-a o čak 700 aktivnih postupaka protiv medija. Upozorio je da zlonamjerne tužbe „pobjeđuju čak i kada izgube na sudu“ jer njihova prava svrha nije pravda, već iscrpljivanje, zastrašivanje i, u konačnici, ušutkavanje kritičkog glasa.
Problematična zona Europske unije
Da situacija nije nimalo bezazlena, potvrdila je i Anka Mrak Taritaš, pozivajući se na indeks Reportera bez granica. Hrvatska se, naime, nalazi u kategoriji država s „problematičnom situacijom slobode medija“ unutar EU, s ekstremno visokim brojem tužbi u odnosu na broj stanovnika.
Zastupnica Dušica Radojčić (Možemo!) detektirala je ključni nedostatak predloženog rješenja: zakon pokriva građanske i trgovačke parnice, ali ne i kaznene postupke, koji su glavni alat za kontrolu medija.
Glavni zahtjev: Dekriminalizacija uvrede i klevete.
Cilj tužitelja: Financijski slomiti medijsku kuću ili udrugu.
Može li sudstvo iznijeti teret promjene?
S druge strane, Anita Curiš Krok (SDP) pozdravila je uvođenje mehanizma ranog odbacivanja očito neosnovanih tužbi i mogućnost nadoknade štete tuženicima, što bi trebalo stati na kraj zlouporabi sudova kao „batine“ za neistomišljenike.
Iz redova vladajućeg HDZ-a, zastupnik Maksimilijan Šimrak naglasio je važnost ravnoteže. Istaknuo je da zakon ostavlja sucima diskrecijsko pravo procjene, ali i jasnu granicu:
„Zaštitne mjere neće biti primijenjene u situacijama u kojima je došlo do svjesnog širenja netočnih informacija s ciljem nanošenja štete“, pojasnio je Šimrak.
Zaključak saborske rasprave ostaje visjeti u zraku: Hrvatska dobiva alat za borbu protiv pravnog nasilja nad novinarima, ali hoće li ga suci znati i htjeti koristiti, ili će „anti-SLAPP“ ostati tek deklaracija dobre namjere u zemlji gdje je sloboda govora pod stalnom opsadom?
Nacionalnoplus