Tko si ovo može priuštiti? Kilogram bakalara i do 400 kuna, glavica kiselog kupusa više od 20 kuna…

Svake godine građani iznova vode utrku s cijenama, a posebno im to teško pada oko blagdana. Želje za nešto “bogatijom” blagdanskom trpezom, uz zadržavanje i poštivanje tradicije, predstavljaju kupcima sve veći izazov. Potrebne namirnice, čije cijene konstantno rastu i penju se često i za gotovo dvostruke iznose, sve je teže priuštiti s jednakim i već iznimno opterećenim kućnim budžetom.

Promjena valute očekivano je kroz godinu na izmaku donijela cijene koje sve teže uspijevamo pratiti. Građani kažu kako će ovogodišnja blagdanska trpeza biti nešto skromnija, a za koliko će njihovi novčanici biti tanji, provjerili smo usporedivši lanjske cijene proizvoda u supermarketima s ovogodišnjima.

Osjetno skuplje
Već letimičnim pogledom uočava se osjetno poskupljenje, a osobito povrća i tradicionalnih blagdanskih namirnica. Znatno je porasla cijena bakalaru, jednoj od omiljenih namirnica koja se može pronaći na božićnom stolu. Naime, kilogram suhog bakalara, za koji je prošle godine trebalo platiti u protuvrijednosti 4,99 eura, ovog je prosinca znatno skuplji – najmanja cijena, izuzevši akcije, iznosi 50,71 eura. Purica je lani imala cijenu od 5,99 eura, a ove godine je za čak euro skuplja. Filet oslića cjenovno je porastao s 9,95 eura, po kojoj se cijeni (u kunama) mogao pronaći prošle godine u hladnjačama, na čak 13,76 eura.

Majoneza Delikates 400 grama poskupjela je 60-ak centi u odnosu na lani, pa je na polici za ovu namirnicu koju koristimo za nezaobilaznu francusku salatu, istaknuta cijena od 3,99 eura. Za najmanje euro i pol, kako smo mogli vidjeti u trgovinama, skuplji je i odojak koji se može pronaći od 7,77 eura naviše po kilogramu. Mljeveno meso junetine u jednom trgovačkom lancu ima cijenu 6,79 eura po kilogramu, a teleća leđa i slabina s kostima 9,59 eura po kilogramu. Kilogram janjetine kupci će platiti 9,99 eura.

Rast cijena nije zaobišao ni povrće. U supermarketima se luk po kilogramu prodaje po 1,49 eura, dok glavica kiselog kupusa, težine oko kilogram i pol, za čak 3,14 eura. A dok je prošle godine cijena kilograma svježeg kupusa bila jedan euro, ove je godine poskupjela za duplo! Jedan od razloga je i slab urod ove godine, no, činjenica je da zbog visoke cijene od dva eura, sve manje građana odlučuje kiseliti povrće. Za suncokretovo ulje, mlijeko, brašno, šećer, cijelo pile, svinjsko mljeveno meso ostaju ograničenja iz prethodnog paketa Vlade, a uz njih, Vlada je sredinom rujna ograničila cijene za 30 osnovnih proizvoda kao što su jogurt u čašici i bočici, riža, špageti od pola kilograma, svježa jaja razred M za deset komada, krumpir pet kilograma i mrkva u rinfuzi, po maksimalnoj cijeni od 0,89 eura. Bademi, za kojima će mnogi posegnuti za pripremu kolača, u supermarketima se, za pola kilograma, mogu pronaći po cijeni u rasponu od četiri do pet i pol eura.

Podrobniju analizu cijena napravio je i Nezavisni hrvatski sindikat, izračunavši blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu. Zaključak je, da je ovogodišnje poskupljenje košarice ovisno o njene tri kategorije, odnosno od skromnije do one bogatije, od već visokih devet do vrtoglavih 21 posto.

Tri “težine” košarice
“Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici.

Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja (kojih će ove godine zbog osjetnog rasta cijena ionako biti manje) i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića, koji su obuhvaćeni u razumnim količinama”, vele iz Sindikata.

Navode kako su cijene proizvoda bilježene u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice koje je uobičajeno tamo kupovati. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena. “Uočavamo veće razlike u cijenama na tržnicama, posebice kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji”, pojašnjavaju. “Na temelju opisane metodologije, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu iznosit će 417,91 eura (3.148,72 kuna) – prošle godine iznosila je 345,41 eura. Srednja košarica ove godine iznosit će 176,44 eura (1.329,35 kuna) – prošle godine iznosila je 153,04 eura.

Srednja košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 98,22 eura (740,01 kuna) – dok je prošle godine iznosila 90,27 eura. Tome treba pridodati i trošak božićnog drvca, za neke prirodno ili umjetno od čak više i od 100 eura do onih jeftinijih od 20 do 40 eura. U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijena tradicionalne blagdanske košarice za 21 posto. Srednja košarica bilježi rast od 15 posto, dok skromna košarica, pri čemu su pažljivo uzete u obzir akcijske cijene i zaključane cijene, također pokazuje rast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu”, ističu.

Raste potrošnja
Na osnovu dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđa kako će potrošnja u prosincu, u predbožićnom tjednu (od 19. prosinca do 24. prosinca 2022. godine) ove godine biti osjetno viša od prošlogodišnje kad je iznosila 703.002.653,57 eura. “Za očekivati je da će potrošnja u cijelom prosincu 2023. godine zabilježiti značajan porast, što potkrjepljuju podatci Porezne uprave. Prema navedenim podatcima, tijekom razdoblja od 1. do 14. prosinca 2023. godine evidentiran je porast od 3 posto u ukupnom broju fiskaliziranih računa, dostižući broj od 88.348.319 računa.

Ukupan iznos tih računa iznosio je 1.414.262.269,23 eura, što predstavlja povećanje od 19 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Predviđanja su temeljena na visokom rastu cijena posebice hrane, doznakama iz inozemstva, rastu (iako nedovoljnom) plaća i mirovina te iznosima povećanih neoporezivih isplata radnicima, koje poslodavci sve češće koriste umjesto povećanja plaća ili ih kombiniraju s nešto manjim povećanjem plaće”, zaključuju sindikalisti.

Na tržnici svega ima, nedostaje samo kupaca
Ovoga tjedna na pulskoj Gradskoj tržnici bilo je izuzetno živo, jer se svaki kupac na svoj način spremao proslaviti Badnjak i Božić. A to se uglavnom čini uz poštivanje tradicije, barem one gastronomske.

Badnjak se tradicionalno obilježava uz ribu, posebice bakalar, ali ovoga tjedna ponuda i nije bila osobito bogata. Tek na par štandova ribarnice nudile su se srdele po cijeni od tri i pol eura, a ostatak štandova svodio se na klasičnu ponudu bijele ribe. Brancini su se prodavali po cijeni od 10 do 12 eura, a 10 eura za kilogram tražilo se za orade. Srdelu će, prema najavama prodavačica, biti dobro nabaviti prije Badnjaka, kada službeno započinje lovostaj. Mlada i ljubazna prodavačica ribe ukazala je na to da novine uvijek krivo pišu o kraju lovostaja koji, zapravo, nije sredinom veljače, već krajem, točnije oko 26. ili 27. veljače, pa ovom prilikom, uz zahvalu na točnim informacijama, ispravljamo tu grešku.

Cijena posutica ili pasutica, koje se tradicionalno jedu uz bakalar, iznosi četiri i pol eura za pola kilograma, koliko je najčešće pakiranje. Iako nije tradicionalni domaći proizvod, francuska salata postala je dio blagdanskih delicija. Za one koji je žele pripremiti na tradicionalan način, uz domaće kisele krastavce i konzervirani ili smrznuti grašak, cijena mrkve je tri eura po kilogramu, a krumpira euro i pol. Za ljubitelje ribe valja istaknuti cijene češnjaka koji stoji 8 eura po kilogramu i peršina za čiji kilogram ćete izdvojiti tri eura.

Ako ste pak mesni tip, u mesnicama prosječna cijena miješanog mljevenog mesa po kilogramu iznosi oko osam eura, koliko stoji i kilogram purice. Kilogram teletine za pečenje je oko 10 eura, a odojka oko 12. Prosječna cijena kilograma pršuta na tržnici je oko 48 eura, a ovčjeg sira 18 eura. Za pripremu kolača, cijena jaja na tržnici varira od 2,40 do 2,90 eura za paket od 10 komada, a određuje se po veličini. Orasi, bademi i lješnjaci u prosjeku koštaju 12 eura po kilogramu. Proizvoda u cjelokupnoj ponudi tržnice je mnogo, ali prodavači su se požalili da jedino nedostaje kupaca.

Pišu: Doria Mohorović, Helena Mostarkić Gobbo, Jelena Milović

Podijeli objavu