Piše: Dražen Prša
U Hrvatskoj, zemlji u kojoj se često naglašava važnost domoljublja, požrtvovnosti i služenja zajednici, brojke o mirovinskim primanjima jasno pokazuju da se te vrijednosti ne vrednuju jednako. Umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i druge ovlaštene službene osobe, unatoč godinama rada na terenu, nerijetko u teškim i opasnim uvjetima, u prosjeku primaju 804 eura mirovine.
S druge strane, saborski zastupnici koji su sjedili u Saboru do kraja mandata 2011. godine — i to minimalno dvije godine — ostvaruju pravo na mirovinu od čak 2237 eura. Povlaštene mirovine formalno su ukinute prije više od desetljeća, no one se i dalje isplaćuju svima koji su pravo stekli prije promjene zakona.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je trenutačno 16.244 umirovljenika u kategoriji vojnih, policijskih i ovlaštenih službenih osoba. Od toga ih je 14.000 muškaraca i nešto više od 2200 žena. Njihove mirovine, iako su posljednjih godina rasle (s 515 eura 2020. na 804 eura danas), i dalje su gotovo tri puta manje od onih saborskih.
Usporedba posebno boli kada se uzme u obzir da su vojni i policijski djelatnici cijeli radni vijek proveli služeći državi, dok je nekima u Saboru bilo dovoljno odraditi samo jedan mandat da si osiguraju iznos za koji mnogi građani ne mogu ni sanjati. Još je poraznije što se ovakva privilegija održava i danas, premda je politički sustav formalno proglasio kraj povlaštenih mirovina.
Na drugom kraju spektra su bivši pomorci, s prosječnom mirovinom od tek 412 eura. Njihove mirovine dvostruko su manje od vojnih i policijskih, a gotovo šest puta manje od saborskih.
Ovakav nesrazmjer otvara pitanje poštenja i jednakosti pred zakonom: zašto se oni koji su riskirali život i zdravlje za sigurnost građana vrednuju višestruko manje od onih koji su svoj mandat proveli u sabornici? Ako Hrvatska zaista želi biti država jednakih prilika i pravednog vrednovanja rada, vrijeme je da se prestane s praksom privilegija koje su odavno izgubile moralno uporište.