Globalne geopolitičke napetosti više nisu samo vijest s dalekih ratišta; one su se izravno prelile na hrvatske plaže i hotelske račune. Kako upozorava portal Travel and Tour World, eskalacija sukoba na Bliskom istoku i kriza u strateški važnom Hormuškom tjesnacu stvorile su opasan „koktel“ koji guši europski turizam. Hrvatska se, uz Irsku i Švedsku, našla na prvoj crti udara ovog turističkog usporavanja.
Hormuški tjesnac diktira cijenu hrvatskog apartmana Iako su UAE, Katar i Bahrein tisućama kilometara udaljeni od Jadrana, poremećaji u opskrbi naftom iz Perzijskog zaljeva izazvali su lančanu reakciju. Rast cijena goriva i energije izravno je pogodio avioprijevoznike, što je rezultiralo skupljim zrakoplovnim kartama i otkazivanjima letova. Za Hrvatsku, koja se snažno oslanja na avio-goste iz udaljenijih europskih i svjetskih tržišta, ovo predstavlja ozbiljan logistički i financijski uteg.
Poskupljenje energenata nije pogodilo samo transport. Hrvatski hotelijeri i privatni iznajmljivači suočeni su s golemim troškovima održavanja objekata, što neminovno podiže cijenu smještaja. Rezultat je jasan: gosti se sve češće okreću jeftinijim i dostupnijim destinacijama ili u potpunosti odustaju od putovanja.
Statistika koja zvoni na uzbunu: Pad od 16 % Podaci Eurostata potvrđuju crne prognoze. Dok je Irska najteže pogođena s drastičnim padom od 20 % noćenja stranih turista, ni situacija u Hrvatskoj nije nimalo ružičasta. Zabilježen je pad od 16 % manje noćenja stranih gostiju u odnosu na prethodna razdoblja, što je značajno lošiji rezultat čak i od Švedske, koja bilježi minus od 10 %.
Zanimljivo je da su zemlje poput Rumunjske i Luksemburga za sada tek okrznute ovom krizom, s padom od skromnih 2 %, što sugerira da su tradicionalne turističke velesile poput Hrvatske najizloženije promjenama na globalnom tržištu.
Sigurnosni rizik mijenja turističku kartu svijeta Osim ekonomskih faktora, u igri je i strah. Nestabilna sigurnosna situacija na Bliskom istoku i zatvaranje zračnih prostora stvorili su osjećaj nesigurnosti kod globalnih putnika. Regije koje su donedavno slovile za sigurna utočišta sada se bore s imidžom zone rizika, a taj se sentiment reflektira i na europske destinacije koje ovise o stabilnom međunarodnom prometu.
Hrvatska se tako našla u svojevrsnim škarama: s jedne strane pritišću je visoki troškovi koji narušavaju konkurentnost, a s druge oprez turista koji u kriznim vremenima dva puta važu svaki euro. Pitanje koje ostaje otvoreno jest koliko dugo domaći turistički sektor može amortizirati ove vanjske udare prije nego što se privremeni pad pretvori u dugoročni trend.
Nacionalnoplus