Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, tišinom ispunjenom ponosom i tugom, Hrvatska je ispratila svoga sina – Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca koji je svoj život položio za slobodu zemlje koju je izabrao voljeti.
Trideset i četiri godine nakon što je ubijen na Ovčari, njegovi su posmrtni ostaci pronađeni i položeni ondje gdje mu je srce oduvijek pripadalo – među suborcima, među herojima, u Gradu Heroju.
Tisuće ljudi iz svih krajeva Hrvatske došlo je u Vukovar – tiho, dostojanstveno, s rukom na srcu i suzom u oku. Došli su zahvaliti čovjeku koji je napustio sigurnost svog doma u Francuskoj i došao u ratom razorenu Hrvatsku jer je vjerovao u istinu, slobodu i čovjeka.
Došao je kao stranac, a umro kao Hrvat.
Jean-Michel Nicolier (1966.–1991.) pridružio se obrani Vukovara kao pripadnik HOS-a. Na Sajmištu, pod kišom granata, borio se uz rame s hrvatskim braniteljima. Ranjen je 9. studenoga, ali ni tada nije želio otići. Ostao je – s Hrvatskom, u dobru i u zlu.
Nakon pada grada, odveden je iz vukovarske bolnice, mučen i brutalno ubijen na Ovčari. Imao je samo 25 godina.
Ali njegova hrabrost, njegov pogled pun svjetla i vjera u pravednost nikada nisu ubijeni.
Danas, nakon desetljeća potrage, Jean je napokon kod kuće.
Njegova majka, gospođa Lyliane Fournier, dočekala je taj trenutak s 81 godinu – trenutak u kojem njezin sin konačno počiva u miru, u zemlji koju je volio više od vlastitog života.
Na posljednjem ispraćaju, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je:
“Jean-Michel Nicolier svojim je životom utkao ime u temelje hrvatske slobode. Hrvatska ti kaže hvala za tvoju žrtvu, vjeru u čovjeka i srce koje je kucalo za Domovinu koja ti nije bila rođena, ali ti je postala sveta.”
Ratni zapovjednik Vukovara, Branko Borković, poručio je da Jean-Michel nije poginuo, nego je ugrađen u zaglavni kamen hrvatske države.
Njegovi suborci, Igor Široki, Damir Radnić i Zvonko Ćurković, prisjetili su se čovjeka koji je u najtežim danima bio “anđeoska pomoć”, simbol čiste ljubavi prema Hrvatskoj.
Njegove riječi, izrečene pred smrt, i danas odzvanjaju kao zavjet i opomena:
“Hrvatska i Vukovar su moj izbor – u dobru i u zlu.”
Pješački most u Vukovaru nosi njegovo ime. O njemu su pisane knjige i snimani filmovi. No, njegov najveći spomenik nije od kamena ni bronce, nego u srcima svih koji vjeruju da sloboda nema cijenu.
Jean-Michel Nicolier sada mirno spava u Vukovaru, gradu koji je volio, u zemlji za koju je živio i umro.
Nad njegovim grobom vijori hrvatska zastava – simbol zahvalnosti i vječne povezanosti dviju domovina.
Jean, hvala ti. Hvala ti što si nas podsjetio što znači ljubiti Domovinu do kraja.
Tvoje će ime zauvijek biti zapisano u hrvatskoj povijesti, u hrvatskom srcu i u svakom plamenu svijeće koja gori za Vukovar.