UDAR NA DŽEPOVE: Jesu li trešnje voće ili luksuz za odabrane?

Dok se prvi crveni plodovi stidljivo pojavljuju na štandovima, kupce dočekuje hladan tuš. Cijena kilograma krupnih uvoznih trešanja, popularnog hrušta, na zagrebačkim tržnicama dosegnula je nevjerojatnih 20 eura. Da apsurd bude veći, to je iznos za koji se u mesnicama može dobiti više od kilograma telećeg buta ili vrhunske janjetine.

Čak i sitnije domaće trešnje rijetko padaju ispod 10 eura, ostavljajući prosječnog hrvatskog potrošača u nevjerici.

Potrošači kao „ovce za šišanje“

„Svake godine isto, potrošači su prekupcima samo ovce za šišanje, a nisu ih ni brali ni brinuli se o njima“, ogorčeno komentiraju umirovljenici koji su nekada trešnje kupovali na kilograme, a danas ih mjere u dekagramima.

Na sceni je klasični lov u mutnom – dok se jedni skrivaju iza kišnog proljeća i pucanja plodova, drugi bez srama prodaju španjolsku robu pod „domaće i neprskano“, nabijajući cijene samo zato što mogu.

Princip ponude i potražnje na domaćim tržnicama pretvorio se u poligon za bezobrazluk. Dok pojedini OPG-ovci koji prodaju na kućnom pragu drže cijenu od oko 8 eura i ostvaruju sasvim solidnu zaradu, tržnični mešetari pumpaju iznose do granice podnošljivosti. Ako je prije par godina cijena bila 30 kuna (oko 4 eura), skok na 20 eura ne može se opravdati ničim osim pohlepom.

Mit o samodostatnosti i uvozni lobiji

Dok birokracija iz Ministarstva poljoprivrede barata sterilnim brojkama o navodnoj samodostatnosti od 138%, stanje na terenu ih demantira. Iz strukovnih udruženja stiže jasna poruka: nismo ni blizu samodostatnosti. Hrvatska voćarska zajednica upozorava da je proizvodnja trešanja u Hrvatskoj izuzetno zahtjevna i rascjepkana na tek 853 hektara.

Taj vakuum u domaćoj proizvodnji vješto koriste uvozni lobiji i veliki distributeri. Podaci pokazuju da se trešnje uvoze po prosječnoj cijeni od oko 4,5 eura po kilogramu, da bi na kraju na štandu završile s maržom od nevjerojatnih 300 ili 400 posto.

Trgovački lanci i uvoznici diktiraju tempo, a domaći mali proizvođač, bez udruživanja i modernih tehnologija, ostaje tek promatrač u igri velikih igrača.

Između rizika i profita

Iako je proizvodnja trešanja visokorizična zbog mrazova i kiša, ona je i dalje izuzetno dohodovna kultura.

Za razliku od nekih drugih vrsta, trešnja ne zahtijeva ekstremne troškove pakiranja ili dugotrajnog transporta jer se većinom prodaje lokalno i u rinfuzi.

Ipak, bez golemih ulaganja u zaštitne sustave i navodnjavanje – što stoji i do 130.000 eura po hektaru – hrvatska će trešnja ostati skupa, a tržište prepušteno uvozu.

Ako se ne prekine lanac u kojem prekupci zarađuju više od samih proizvođača, domaće voće poput trešanja ili jagoda postat će isključivo luksuz za elitu, dok će domaći kupac, baš kao i s jagodama, ovisiti o tome što mu uvozni lobiji bace na policu.

Pregled cijena trešanja na hrvatskom tržištu

Ključni zaključci iz cjenika:

• Uvozni lobiji: Cijena uvozne trešnje pri ulasku u Hrvatsku iznosi oko 4,50 €/kg, što znači da prekupci na tržnicama ostvaruju maržu od nevjerojatnih 300% do 400%.

• Apsurd tržišta: Dok uzgajivači tvrde da je 5 do 7 eura sasvim realna i isplativa cijena za vrhunsku domaću trešnju, mešetari koriste manjak domaće robe na početku sezone kako bi testirali granice izdržljivosti kupaca.

• Psihološka granica: Cijena od 20 eura postala je simbolom tržišnog bezobrazluka, jer izravno izjednačava kilogram voća s kilogramom najskupljeg buta u mesnicama.

Nacionalnoplus