Zvuči kao loš vic, ali to je gorka konstatacija koja je odjeknula u sabornici: Kazneni zakon, čini se, strože kažnjava onoga tko zagadi rijeku nego onoga tko uvrijedi temelje hrvatske države. Okrugli stol Saborskog Odbora za ratne veterane, posvećen Zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu, pretvorio se u krik frustracije: je li ključni državni akt, donesen 2000. godine, tek “mrtvo slovo na papiru”?
U četvrtak je na dnevnom redu bila važnost obrane povijesne istine. Ne na bojnom polju, već u udžbenicima, medijima i sudnicama. Deklaracija, koja Domovinski rat definira kao obrambeni i pravedan, godinama je izložena “relativizaciji”, “omalovažavanju” i “uvredama”, a njezini branitelji nose teret tih napada.
Kada je ‘Više se štiti okoliš’ – činjenica
Predsjednik Odbora, Josip Đakić (HDZ), nije se ustručavao. Njegova gorka usporedba, da “Kazneni zakon više štiti okoliš nego Domovinski rat”, postala je naslovnica ove priče. I to je suština rasprave: iako Deklaracija ima “snažan politički i moralni autoritet”, nedostaje joj obvezujuća pravna snaga, ona o kojoj ovise novčane kazne ili zatvorske sankcije.
Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara i inicijatorica stola, jasno je artikulirala problem: “Deklaracija nema obvezujuću pravnu snagu zbog čega se njezine temeljne odredbe postupno relativiziraju.” Njezin prijedlog je donošenje posebnog Zakona o vrijednosti Deklaracije koji bi jasno definirao pravnu odgovornost za javno poricanje ili iskrivljavanje istine. Cilj, naglasila je, nije gušenje slobode mišljenja, već “zaštita povijesne istine i spriječiti da se kroz relativizaciju Domovinskog rata naruši dostojanstvo RH.”
Neodgovorne politike i moralni kodeks
Rasprava je razotkrila poznatu hrvatsku dihotomiju. Jedni traže poseban zakon koji bi podigao Deklaraciju na višu, neupitnu pravnu razinu i uveo sankcije za narušavanje istine (Đakić, Gregurić, DP-ov Mišić koji je spomenuo sramotne usporedbe s Hamasom). Drugi, uključujući dio vladajućih (Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić) i oporbu (SDP-ov Arsen Bauk), smatraju da postojeći Kazneni i prekršajni zakoni već nude mehanizme zaštite časti i ugleda RH, samo ih treba dosljedno provoditi.
“Mišljenja je kako je srž Deklaracije o Domovinskom ratu dobro napisana i da ona ide u smjeru savjesti svakog pojedinca. Smatram da ona treba ući u zakonske okvira jer smo kroz sav ovaj period vidjeli da je to jednostavno mrtvo slovo na papiru…”
— Predrag Mišić (NZ, Domovinski pokret), hrvatski branitelj iz Vukovara
Zaključak okruglog stola, međutim, naginje praktičnom rješenju: možda je najbrži put dodavanje specifične odredbe u Kazneni zakon koja bi izravno sankcionirala kršenje temeljnih načela Deklaracije.
Ono što je prešućeno u detaljima, a glasno odzvanja u zraku, jest poziv na odgovornost. Poziv je to društvenim i političkim akterima, kako je to s pravne strane elegantno sročila državna tajnica, da konačno odluče: Hoće li Deklaracija ostati samo himna na papiru, ili će postati zakon s oštrim zubom, sposobnim da zaštiti dostojanstvo svojih temelja jednako revno kao i čistoću šume?
Nacionalnoplus