Hrvatska ulazi u novu fazu borbe protiv seksualnog nasilja. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je završni Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja do 2027. godine, dokument koji će uskoro biti upućen u javno savjetovanje, a donosi niz konkretnih mjera usmjerenih na bolju zaštitu žrtava, posebice djece.
Za provedbu plana osigurano je 1,24 milijuna eura, a među najvažnijim projektima ističe se osnivanje Dječje kuće prema međunarodnom modelu Barnahus, kao i razvoj regionalnih centara za pomoć žrtvama te dodatna edukacija policijskih službenika, pravosudnih djelatnika i drugih stručnjaka.
Dječja kuća – jedno mjesto za svu potrebnu pomoć
Središnji dio akcijskog plana predstavlja uspostava Dječje kuće, prostora u kojem će djeca žrtve seksualnog nasilja na jednom mjestu dobiti kompletnu stručnu pomoć – od forenzičkog ispitivanja i medicinske skrbi do psihološke podrške i pravne zaštite.
Takvim pristupom dijete će svoj iskaz davati samo jednom, čime će se izbjeći višestruka ispitivanja i dodatna traumatizacija.
Ministar Ružić istaknuo je kako se radi o jednom od najvažnijih iskoraka u zaštiti djece.
– To je najviši stupanj zaštite prava i dobrobiti djeteta. Model Barnahus predstavlja veliki civilizacijski i medicinski iskorak jer sprječava sekundarnu viktimizaciju djece, naglasio je ministar.
Nema pitanja zašto je žrtva šutjela – pitanje je kako joj pomoći
Govoreći o slučajevima u kojima žrtve seksualnog nasilja progovore tek nakon mnogo godina, Ružić je poručio da društvo mora promijeniti način razmišljanja.
– Ne smijemo se pitati zašto je netko šutio godinama, nego što možemo učiniti da nijedna žrtva više nikada ne bude prisiljena šutjeti, istaknuo je.
Regionalni centri i snažnija borba protiv zločina na internetu
Akcijski plan predviđa uspostavu specijaliziranih servisa za pomoć žrtvama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, dok će se posebna pozornost posvetiti jačanju policijskih kapaciteta za otkrivanje seksualnog iskorištavanja djece putem interneta.
Istodobno će se provoditi dodatni programi edukacije za stručnjake koji rade sa žrtvama, ali i posebni programi namijenjeni počiniteljima.
Više prijava ne znači nužno više kaznenih djela
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Melita Čusek upozorila je kako seksualno nasilje ostaje jedan od najsloženijih društvenih problema, ali je naglasila da rast broja prijava ne mora značiti i povećanje broja kaznenih djela.
Prema njezinim riječima, riječ je prije svega o većem povjerenju žrtava u institucije, boljoj informiranosti građana te učinkovitijem radu policije.
– Policija danas otkriva veći broj počinitelja seksualnih delikata, što potvrđuje snažniji rad nadležnih službi – rekla je Čusek.
Naglasila je kako bi prvi razgovor sa žrtvom uvijek trebao voditi posebno educirani policijski službenik, dok je dodatna edukacija sudaca i stručnih suradnika nužna kako bi bolje razumjeli psihološko stanje osoba koje su pretrpjele seksualno nasilje.
– Najvažnije je razvijati empatiju i suosjećanje kod svih stručnjaka koji rade sa žrtvama, poručila je.
Podrška dostupna 24 sata dnevno
Žrtvama i svjedocima kaznenih djela pomoć pruža i Mreža podrške koju čini 11 organizacija civilnog društva, a koje nude savjetovanje, emocionalnu podršku i usmjeravanje prema nadležnim institucijama.
Prema podacima Ministarstva, žrtve seksualnih delikata čine oko 11 posto svih korisnika te mreže, dok Nacionalni pozivni centar radi 24 sata dnevno, uključujući vikende i blagdane.
Ružić odbacio prijedlog BUZ-a o povećanju mirovina
Na konferenciji za novinare ministar Ružić osvrnuo se i na prijedlog Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) o povećanju mirovina za 60 posto.
Ocijenio je kako je riječ o prijedlogu koji nije financijski održiv te ustvrdio da je njegov cilj prvenstveno privlačenje medijske pozornosti.
Podsjetio je kako su tijekom mandata Vlade premijera Andreja Plenkovića prosječne mirovine povećane za 103 posto, dok su najniže mirovine porasle za 127 posto.
Nacionalnoplus