Hrvatski radnici u svibnju su u prosjeku privredili 1.552 eura neto, pokazuju najnoviji službeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Kada se svibanj usporedi s travanjskim brojkama, nominalno se primanja nisu mijenjala, no uslijed usporavanja i kretanja cijena na tržištu, realna kupovna moć građana ipak je blago porasla – za 0,3 posto.
Pogled na godišnju razinu daje još jasniju sliku: u odnosu na svibanj prošle godine, prosječna neto plaća nominalno je viša za 7 posto, što u realnom iznosu donosi rast od 1,7 posto.
Nebo i zemlja: Zračni prijevoz na vrhu, tekstilci na dnu
Kao i obično, statistički prosjek skriva drastične razlike među pojedinim gospodarskim granama. Svojevrstan šampion po visini primanja u svibnju bio je sektor zračnog prijevoza, u kojemu su zaposleni u prosjeku kući ponijeli visokih 2.364 eura neto.
Na drugom kraju spektra i dalje se nalaze radnici u tekstilnoj industriji. U proizvodnji odjeće zabilježen je najniži prosjek u državi – svega 992 eura, čime je ovaj sektor ostao jedan od rijetkih u kojima prosječna neto primanja još uvijek ne premašuju granicu od tisuću eura.
Kakva je situacija s bruto iznosima?
Kada je riječ o bruto plaći, prosjek za svibanj iznosio je 2.178 eura. U odnosu na travanjske rezultate to je nominalni pad od 0,1 posto, no realno se bilježi lagani plus od 0,2 posto. Na godišnjoj razini bruto primanja porasla su za 7,9 posto nominalno, odnosno 2,6 posto realno.
I u bruto kategoriji poredak na vrhu i dnu ostaje nepromijenjen:
-
Najviša bruto plaća: Zračni prijevoz – 3.461 euro
-
Najniža bruto plaća: Proizvodnja odjeće – 1.320 eura
Satnica skočila, odrađeno manje radnih sati
Statistika odrađenih sati pokazuje da su zaposlenici u svibnju prosječno odradili 165 plaćenih sati rada, što je za 4,6 posto manje u odnosu na travanj.
Najviše se radilo u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te u vodnom prijevozu, gdje je zabilježeno po 177 plaćenih sati. S druge strane, najmanje plaćenih sati ostvareno je u djelatnostima upravljanja i održavanja zgrada te u socijalnoj skrbi bez smještaja – po 151 sat.
Manji broj odrađenih sati u kombinaciji sa stabilnim plaćama pogurnuo je cijenu rada gore:
-
Prosječna neto satnica: iznosila je 9,06 eura, što je rast od 4 posto u odnosu na travanj te čak 11,7 posto više u odnosu na svibanj prošle godine.
-
Prosječna bruto satnica: dosegla je 12,71 euro, zabilježivši mjesečni rast od 3,8 posto i godišnji skok od 9,1 posto.
Realnija slika hrvatske svakodnevice: Medijalna plaća 1.324 eura
Kako prosjek često zna stvoriti iskrivljenu sliku zbog iznimno visokih plaća pojedinaca, ključan pokazatelj standarda “običnog” čovjeka jest medijalna plaća. Ona pokazuje točnu granicu na kojoj polovina zaposlenih zarađuje manje, a druga polovina više od navedenog iznosa.
Medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.324 eura. To znači da je u odnosu na travanj porasla za 0,4 posto, dok je u usporedbi sa svibnjem prošle godine viša za 7,1 posto. Istovremeno, medijalna bruto plaća iznosila je 1.821 euro, što predstavlja mjesečni rast od 0,6 posto i godišnji skok od 8 posto.
Nacionalnoplus
