Izbori za predsjednika Republike Hrvatske ove će se godine održati u nedjelju, 29. prosinca, što je pomak u odnosu na prijašnje godine kada su se obično održavali prije Božića. Odluku o datumu izbora Vlada će službeno donijeti u četvrtak.
Bit će to osmi predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti, te treći u ovoj godini.
Za predstojeće predsjedničke izbore prijavljeno je 12 potencijalnih kandidata. Svi moraju prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača kako bi se njihova imena pojavila na glasačkom listiću. Ovo pravilo vrijedi za sve, bilo da dolaze iz političkih stranaka ili nastupaju kao nezavisni kandidati.
Potpis samo za jednog kandidata
Potpisi birača prikupljaju se isključivo na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo (DIP) za recentne izbore, kandidaturu potpisom mogu podržati svi punoljetni hrvatski državljani, a svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Na predsjedničkim izborima sudjeluje osam muških i četiri ženske kandidatkinje, uključujući aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, HDZ-ovog Dragana Primorca, Mostovog Mira Bulja, povjesničara Tomislava Jonjića, Dražena Keleminca iz Autohtone-HSP, Mislava Kolakušića iz stranke Pravo i pravda, poduzetnika Niku Tokića Kartela i bivšeg novinara Antona Filića. Kandidature su dodatno raznolike s nezavisnim i stranačkim opcijama. Svi kandidati moraju prikupiti 10.000 potpisa kako bi se njihova imena našla na službenim glasačkim listićima.
Na Pantovčak žele i nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo, Branka Lozo kandidatkinja nove stranke DOMiNO te nezavisna Aurora Weiss.
Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47.
Predsjednik Republike bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ukoliko se to ne dogodi 29. prosinca, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu ide u drugi krug koji se održava za 14 dana.
Predsjednički izbori bit će treći izbori na koje će ove godine izaći hrvatski birači, u travnju su birali novi saziv Sabora, a u lipnju hrvatske zastupnike u Europski parlament.
Financijska strana izbora
Izbori za predsjednika Republike imaju i svoju financijsku stranu o kojoj potencijalni kandidati trebaju voditi računa.
Za financiranje izborne promidžbe dužni su otvoriti poseban račun najkasnije s danom podnošenja kandidature, a na taj se račun uplaćuju donacije i obavljaju sve transakcije koje se tiču promidžbe.
Kandidati promidžbu mogu financirati iz vlastitih sredstava, sredstva političke stranke koja ih predlaže te iz donacija. Vlastita, dakle osobna sredstva koja namjeravaju utrošiti na promidžbu moraju uplatiti na poseban račun.
Trošak izborne promidžbe po kandidatu ne smije prijeći 1.061.782,47 eura, a za kandidate koji idu u drugi krug može se povećati najviše do 20 posto od tog iznosa.
Putem donacija, financijski teret kandidatima mogu olakšati fizičke i pravne osobe. Fizička osoba pojedinom predsjedničkom kandidatu ne smije donirati više od 3.981,68 eura, a pravna 26.544,56 eura.
Donacije koje, eventualno, prijeđu te iznose, kandidati moraju prijaviti DIP-u te uplatiti u državni proračun, najkasnije 15 dana do primljene uplate. Za donacije iznad 663,61 eura, kandidat i donator zaključuju ugovor.
Financiranje izborne promidžbe nadzire DIP kojemu svi kandidati moraju dostaviti financijske izvještaje o financiranju izborne promidžbe, prvi put to moraju učiniti sedam dana prije dana izbora, a drugi put 30 dana nakon izbora.
Dostavljaju ih unosom u Informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih onda, prvog radnog dana od dana unosa, objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
Tuđman je tri puta biran, jednom u Saboru, dva puta na neposrednim izborima
U protekle 32 godine za hrvatske su predsjednike bili birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)
S milijun i pol glasova osvojenih na prvim neposrednim predsjedničkim izborima 1992. godine, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, drži prvo mjesto. Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika države: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.
Drugo mjesto po broju osvojenih glasova, drži Stjepan Mesić, osvojio je oko 65 tisuća glasova manje od Tuđmana na izborima 2005. kada je u popisu birača bilo 4,4 milijuna birača odnosno 800 tisuća više nego 1992.
Izbori iz ratne 1992. teško će se ponoviti i po još jednom pokazatelju – izlaznosti od gotovo 75 posto, biračko pravo iskoristilo je više od 2, 7 milijuna građana.
Najmanje glasova na putu za Pantovčak, milijun i 34 tisuće osvojio je Zoran Milanović.