Trobojnica koja je preživjela režime i zabrane mogla bi dobiti svoj dan: 5. lipnja kao Dan hrvatske zastave
Zastava koja je simbolizirala borbu, identitet i opstojnost hrvatskog naroda kroz burne povijesne epohe mogla bi napokon dobiti svoj dan. Hrvatski sabor već ovoga tjedna mogao bi proglasiti 5. lipnja Danom hrvatske zastave, prisjećajući se datuma iz 1848. godine kada je Josip Jelačić ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Upravo se tada, po prvi put službeno, zavijorila hrvatska crveno-bijelo-plava trobojnica, kakvu poznajemo i danas.
Inicijativu za obilježavanje tog datuma pokrenuo je saborski zastupnik Andro Krstulović Opara, a podržali su je saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Vlada Republike Hrvatske, što otvara vrata da i sam Sabor u najskorijem roku donese tu odluku. Riječ je o obnovljenoj inicijativi četiriju važnih institucija: Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Hrvatskog instituta za povijest i Družbe Braće hrvatskog zmaja.
Jelačićeva zastava – prauzorak nacionalne trobojnice
Na dan ustoličenja bana Jelačića, uručena mu je konjanička zastava u obliku lastavičjeg repa, s grbom Trojedne Kraljevine na jednoj strani. Ono što ju je učinilo posebnom bila je njezina boja – crvena, bijela i plava, u kombinaciji koja je od tada postala standard hrvatskih nacionalnih i kasnije državnih zastava. Za razliku od dotadašnjih jednobojnih zastava koje su pripadale isključivo banovima, ova je trobojnica označila prijelomnicu – prvu službenu nacionalnu zastavu hrvatskog naroda.
Od tog trenutka, zastava se počela masovno koristiti diljem hrvatskih zemalja, a njezina važnost nadilazi puku simboliku. Postala je izrazom nacionalne svijesti i identiteta koji su nadživjeli i zabrane, i režime, i sustave.
Povijesna zastava u suvremenim trenucima
Originalna Jelačićeva zastava danas se čuva u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, no zbog svoje osjetljivosti rijetko se izlaže. Ipak, njezina simbolika nije zaboravljena – 30. svibnja 1990., prilikom konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, upravo je ona istaknuta kao podsjetnik na dugovjeku težnju Hrvata za državnom samostalnošću i nacionalnim identitetom.
Saborski Odbor za obrazovanje u obrazloženju ističe kako su Hrvati jedan od rijetkih naroda u Europi koji i dalje čuva svoj prvi službeni primjerak nacionalne zastave. Zastava je preživjela više zabrana nego razdoblja dopuštene uporabe, no njezino značenje i dalje živi.
Dan zastave i u školskim klupama
Predloženi datum, 5. lipnja, pada unutar trajanja školske godine, što otvara mogućnost uvođenja posebnih edukativnih sadržaja i prigodnog kurikula u nastavu povijesti i građanskog odgoja. Time bi Dan hrvatske zastave bio ne samo prigoda za svečano obilježavanje, već i alat u jačanju svijesti mladih o važnosti nacionalnih simbola i povijesne baštine.
Ako Sabor potvrdi prijedlog već ovoga tjedna, Hrvatska će 5. lipnja prvi put službeno obilježiti Dan svoje zastave – simbola koji je pratio narod kroz povijest i koji i danas ponosno stoji na vrhu jarbola, podsjećajući na borbu, identitet i zajedništvo.