Nakon svjetskih lidera koji su prethodnih dana zauzeli govornicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda, riječ je danas preuzeo i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. U svom obraćanju osvrnuo se na ključne globalne sukobe, humanitarne krize i izazove s kojima se UN i međunarodna zajednica suočavaju – od Ukrajine i Gaze do klimatskih promjena i reforme UN-ovih institucija.
Na početku govora podsjetio je na ulogu UN-a u hrvatskom putu prema neovisnosti, nazvavši organizaciju “sigurnom lukom” u najtežim vremenima za zemlju. “Naša borba za neovisnost nije bila laka, a UN je za nas bio ključan partner. Iz tog iskustva naučili smo koliko je važna mirna reintegracija i snaga diplomacije”, poručio je Milanović.
O ratu u Ukrajini i sukobu u Gazi
Govoreći o globalnim krizama, hrvatski predsjednik posebno je istaknuo rat u Ukrajini i stradanja u Gazi. Pozvao je na prekid nasilja i hitnu humanitarnu pomoć.
“Nadamo se kraju besmislenog stradanja u Ukrajini. U Gazi su deseci tisuća žena i djece ubijeni, a milijuni su ostavljeni bez osnovnih uvjeta za život. To nije samo rat, to je pokolj. Trajni mir zahtijeva i priznanje političkih težnji palestinskog naroda – vrijeme je da se to poglavlje zatvori”, rekao je Milanović.
“Mir nije samo šutnja oružja”
Osvrnuvši se na stanje u Sudanu, Milanović je poručio da se ondje odvija jedna od najtežih humanitarnih katastrofa 21. stoljeća, koja prolazi gotovo nezapaženo. Istaknuo je kako mir nije samo “utišavanje oružja”, već zahtijeva prevenciju novih sukoba i poštivanje demokratskih načela.
Govoreći o situaciji u regiji, Milanović je pozvao na puno poštivanje Daytonskog sporazuma te ustvrdio da BiH može napredovati samo uz priznavanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.
“Trajni mir u BiH ne može biti nametnut. Mora se graditi na međusobnom poštovanju i legitimnoj političkoj zastupljenosti svih naroda”, istaknuo je.
Potraga za nestalima još traje
Posebnu pažnju predsjednik je posvetio pitanju nestalih osoba iz Domovinskog rata. Kako je rekao, Hrvatska i dalje traga za 1.744 osobe, a to pitanje ostaje trajna rana i prioritet u međunarodnoj suradnji.
“Hrvatski model traganja za nestalima temelji se na sveobuhvatnosti, transparentnosti i poštivanju međunarodnih standarda. To je iskustvo koje dijelimo i s drugima, kako bi potraga za odgovorima postala globalni prioritet”, poručio je.
Klimatske promjene i tehnološke prijetnje
U kontekstu borbe protiv klimatskih promjena, Milanović je naglasio opredijeljenost Hrvatske prema održivosti i napuštanju fosilnih goriva. Pozdravio je i međunarodne sporazume o zaštiti oceana, upozorivši na povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
Dotaknuo se i modernih tehnologija koje, kako je rekao, mijenjaju način vođenja ratova. “Dronovi su simbol tih promjena – oni nam pokazuju koliko su naše stare pretpostavke zastarjele”, rekao je.
Reforma UN-a i poruka za kraj
Milanović je u završnici govora pozvao na reformu Vijeća sigurnosti, kako bi postalo učinkovitije, transparentnije i uključivije – s većom zastupljenošću do sada marginaliziranih regija, posebno Afrike.
“UN ne postoji sam za sebe, već da služi čovječanstvu. Na 80. obljetnicu ove organizacije, naša je odgovornost da budućim generacijama ostavimo jači, a ne slabiji sustav. Svijet ima dovoljno ideja i strategija – ono što mu nedostaje je politička hrabrost. Pronađimo tu hrabrost zajedno”, zaključio je hrvatski predsjednik.
Nacionalnoplus/uRED PREDSJEDNIKA