Velik broj zaposlenih u Hrvatskoj ove godine ne provodi dodatne sate na poslu – pokazali su novi podaci Eurostata za drugo tromjesečje 2025. Dok se u mnogim zemljama Europske unije radni tjedan često produžuje i preko 45 sati, hrvatski radnici uglavnom ostaju u okvirima standardnog radnog vremena.
Na razini cijele Europske unije, u drugom kvartalu oko 11 posto zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine radilo je više od 45 sati tjedno, uzimajući u obzir glavni i eventualni dodatni posao.
Hrvatska među pet zemalja s najmanje prekovremenih sati
Hrvatska se s 7,1 posto zaposlenih koji rade prekovremeno svrstala među pet zemalja EU u kojima radnici najmanje ostaju duže na poslu. Manje od nas prekovremeno rade samo Bugari (2,5 posto), Latvijci (4,1), Rumunji (5,9) i Mađari (7 posto).
S druge strane, na vrhu ljestvice su Grci, koji prednjače s čak 20,9 posto zaposlenih koji tjedno rade više od 45 sati. Slijede Cipar (16,6 posto) i Malta (14,6 posto) – tri zemlje u kojima turizam i sezonski rad značajno utječu na duljinu radnog tjedna.
Izvan Europske unije – radni maraton
Izvan EU-a, radnici u Turskoj i dalje drže neslavni rekord – gotovo 46 posto zaposlenih tamo radi prekovremeno. U Srbiji je taj udio 24,6 posto, a u Bosni i Hercegovini 19,1 posto. Za usporedbu, u Njemačkoj, jednoj od najvećih europskih ekonomija, tek 8,7 posto zaposlenih radi dulje od 45 sati tjedno.
Manje prekovremenih – znak ravnoteže ili manjka posla?
Iako se na prvi pogled čini da Hrvati žive uravnoteženije i manje opterećeno, stručnjaci upozoravaju da manji broj prekovremenih sati ne mora nužno značiti bolju kvalitetu života. On može ukazivati i na manju potražnju za radom, niže plaće ili nedostatak prilika za dodatni posao.
U svakom slučaju, Hrvatska se – barem zasad – nalazi među rijetkim europskim zemljama u kojima radnici, kad otkuca kraj radnog vremena, zaista mogu otići kući.