Najnovija velika analiza zasnovana na podacima Eurostata i platforme Data pulse potvrdila je ono što hrvatski građani treće dobi svakodnevno osjećaju na vlastitoj koži: Hrvatska je najgore mjesto za život u mirovini unutar Europske unije. Prema omjeru primanja i osnovnih životnih troškova, naši su umirovljenici na samom začelju, s mirovinama koje su dostatne tek za puko preživljavanje u prva dva tjedna mjeseca.
Poražavajuće brojke: U Njemačkoj teško, u Hrvatskoj nemoguće
Podaci za 2023. godinu otkrivaju šokantan nesrazmjer. Dok u samo četiri zemlje EU – Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj – mirovine premašuju prosječne troškove života (u Rumunjskoj čak za 21 posto), Hrvatska bilježi najgori rezultat. Prosječna mirovina od 470 eura pokrivala je tek 60 posto mjesečnih troškova koji su iznosili oko 780 eura.
Situacija je danas, upozoravaju analitičari, još dramatičnija jer je galopirajuća inflacija u protekle dvije godine značajno nadmašila rast mirovina. Usporedbe radi, čak i u Srbiji prosječna mirovina pokriva 75 posto troškova, u Austriji 83 posto, dok u Bugarskoj umirovljenicima do punog pokrića mjesečnih potreba nedostaju tek simbolična dva posto.
Susjedi nas “šišaju”, zapad nedostižan
Hrvatska se uz Bugarsku nalazi na dnu ljestvice po visini samog iznosa mirovine, no ključni problem je cijena života. Iako Bugari imaju niže mirovine (oko 380 eura), njihovi su troškovi toliko manji da žive dostojanstvenije od Hrvata. S druge strane:
-
Slovenci imaju mirovine oko 780 eura, što je za 66 posto više nego kod nas.
-
Austrija sa svojih 2200 eura ima gotovo pet puta veća primanja.
-
Irska prednjači s prosjekom od 2000 eura, što je četiri puta više od hrvatskog prosjeka.
Režije i hrana “pojedu” cijelu mirovinu
Analiza strukture troškova u Hrvatskoj pokazuje kamo odlazi svaka centa. Čak 37 posto mirovine odlazi isključivo na stanovanje i komunalije, dok dodatnih 26 posto “progutaju” hrana i piće. Kada se tome doda transport od 8 posto, jasno je da umirovljenicima ne ostaje gotovo ništa za zdravlje, rekreaciju ili bilo kakav društveni život.
“Rizik od siromaštva izravno je povezan s ovim nesrazmjerom, a Hrvatska je, uz Litvu, istaknuta kao najnegativniji primjer u cijeloj Uniji”, navodi Data pulse.
Ovi podaci nisu samo suha statistika, već alarmantna potvrda sustavnog zanemarivanja populacije koja je gradila zemlju, a danas je prisiljena birati između plaćanja računa i kupnje osnovnih namirnica.