Najnoviji podaci o kupovnoj moći u Europi, temeljeni na iscrpnim analizama platforme Statista te pokazateljima Eurostata i OECD-a, potvrdili su ono na što ekonomski stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju – jaz između bogatog sjeverozapada i ostatka kontinenta ne samo da postoji, već postaje sve dublji i nepremostiviji.
Karta pariteta kupovne moći ($PPP$) nije samo suhoparni statistički prikaz; ona je zrcalo realnog života. Ona nam govori bolnu istinu o tome koliko robe i usluga prosječan građanin doista može unijeti u svoju košaricu nakon što plati osnovne životne troškove.
Apsolutni vladari standarda: Tamo gdje se rad itekako isplati
Na samom vrhu ljestvice, gotovo nedostižni, nalaze se Luksemburg s indeksom iznad 180 i Švicarska s više od 160. To su ekonomije koje počivaju na visokoj produktivnosti, snažnim institucijama i stabilnom tržištu rada.
Sjever Europe i dalje drži visoke pozicije:
-
Danska: Indeks iznad 130
-
Njemačka i Nizozemska: Stabilnih 130
-
Norveška, Švedska i Finska: Iznad 120
U ovim zemljama visoke plaće idu ruku pod ruku s relativno kontroliranim cijenama, što građanima omogućuje standard koji je daleko iznad europskog prosjeka.
Stagnacija “stare” Europe i spori hod istoka
Zanimljivo je promatrati nekadašnje simbole blagostanja poput Francuske (112) i Velike Britanije (124), koje bilježe stagnaciju. Inflacija je, posebno u sektorima energetike i hrane, značajno umanjila realnu vrijednost tamošnjih primanja.
S druge strane, zemlje poput Češke i Slovenije polako dostižu europski prosjek, dok Poljska (94) pokazuje zavidnu stabilnost. Iako Rumunjska i Bugarska smanjuju jaz zahvaljujući stranim investicijama, razlika u odnosu na zapad i dalje je strukturne naravi i teško premostiva u kratkom roku.
Balkanska realnost: Hrvatska i Slovenija iznad prosjeka regije, ali…
Kada se spustimo na jugoistok Europe, slika postaje znatno tmurnija. Balkanska regija čvrsto drži donji dio ljestvice. Iako su nominalni iznosi plaća u porastu, taj rast je tek privid. Realnost je takva da su troškovi stanovanja i hrane rasli brže od primanja.
U regiji najbolje stoje:
-
Slovenija: Indeks 86,1
-
Hrvatska: Indeks 80,8
Sve ostale zemlje regije, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru, ostaju u zoni niskog standarda. Za te građane, svaki odlazak u trgovinu predstavlja pažljivo matematičko izračunavanje, a ne slobodnu potrošnju.
Pitanje nacionalnog interesa
Kupovna moć je ključni pokazatelj kvalitete života. Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo brojka na papiru – to je razlika između dostojanstvenog života i puke borbe za preživljavanje.
Europa „dviju brzina“ zbilja je u kojoj živimo. Dok jedan dio kontinenta planira investicije i štednju, drugi se bori s rastućim troškovima. Za države u našem okruženju, ključni izazov u godinama koje dolaze neće biti samo nominalno povećanje plaća, već jačanje gospodarstva koje će osigurati da taj novac doista nešto i vrijedi. Jer, na kraju dana, jedino je bitno što za svoju plaću možete donijeti na obiteljski stol.
Nacionalnoplus