Europa koju smo poznavali, barem ona „merkelijanska“, službeno odlazi u povijest. Najnoviji diplomatski potezi njemačkog kancelara Friedricha Merza i njegov sastanak sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al Šarom šalju jasnu poruku: Njemačka više nema kapaciteta ni političke volje za stare migrantske obrasce. Plan o povratku čak 80 posto sirijskih izbjeglica u domovinu u iduće tri godine nije samo logistički pothvat, već tektonski poremećaj u europskoj politici koji će se, bez sumnje, preliti i preko hrvatskih granica.
Bartulica: „Plenković nije lider, on je sljedbenik“
Ovaj njemački zaokret za hrvatske prilike analizira europarlamentarac Stjepan Bartulica, koji smatra da je Berlin na ovaj potez prisiljen zbog nezaustavljivog rasta AfD-a i pritiska domaće javnosti. No, ono što bi nas trebalo brinuti, smatra Bartulica, jest uloga hrvatskog premijera u novoj konstelaciji snaga.
„Premijer Andrej Plenković uglavnom ne odskače od dominantnog smjera EPP-a. Ako Njemačka ide u smjeru deportacija, i on će postati ‘jastreb’ oko migranata, posebice ako to Bruxelles bude tražio. On po tom pitanju nije lider, nego isključivo slijedi druge“, oštar je Bartulica.
Prema njegovim riječima, Europa se ubrzano kreće u smjeru politike Viktora Orbana, dok se vizija Angele Merkel potpuno urušila. Hrvatska se tu nalazi u nezavidnom položaju – zbog povlačenja sredstava iz fondova, Vlada navodno svjesno izbjegava konflikte s briselskim autoritetima.
Lažna solidarnost i „Pakt o migracijama“
Iako Hrvatska nema problem s migrantima intenzitetom kakav ima Njemačka, Bartulica upozorava na opasnosti tzv. Pakta o migracijama. Dok se kod nas statistika uglavnom odnosi na strane radnike koji doprinose tržištu, europski mehanizam predviđa raspoređivanje onih koji su ušli u Grčku, Italiju ili Španjolsku po svim članicama – u ime „solidarnosti“.
Mađarski model: Orban je to odbio i plaća dnevne kazne.
Hrvatski model: Hrvatska je pristala, što nas obvezuje na prihvat određenog broja ljudi i izgradnju centara, čemu se domaća javnost žestoko protivi.
„To je lažna solidarnost. Prava solidarnost mora biti u slobodi, a ne nametnuta iz Bruxellesa“, zaključuje europarlamentarac, dodajući kako Plenkovićeva računica šutnje zbog novca dugoročno može štetiti hrvatskom nacionalnom interesu.
MUP na „čekanju“: Što sa Sirijcima u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj trenutačno boravi oko 200 sirijskih državljana, uglavnom višečlanih obitelji pristiglih kroz programe preseljenja. Međutim, nakon pada režima Bashara al-Asada, Ministarstvo unutarnjih poslova povuklo je znakovit potez – zamrzavanje zahtjeva za azil dok se ne procijeni sigurnosna situacija.
Ova odluka, u kombinaciji s najavama iz Berlina, sugerira da se i u Zagrebu tiho priprema teren za organizirani povratak. Dok čekamo službeni odgovor MUP-a o konkretnim koracima, jedno je sigurno: ako njemački „jastrebovi“ krenu u masovne deportacije, hrvatska Vlada će, po svom starom običaju, vrlo brzo usvojiti istu retoriku – ne zato što je to bila njena izvorna vizija, već zato što tako nalaže „europska struja“.
Mirna Beus/Nacionalno plus