Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović ponovno je uspio podići prašinu i izazvati čuđenje javnosti svojim osebujnim interpretacijama povijesti i međunarodnih odnosa.
Govoreći na svečanoj akademiji održanoj povodom 35. obljetnice ustroja zagrebačkih pričuvnih brigada i Dana branitelja Grada Zagreba, Milanović je pred braniteljima i uzvanicima iznio niz prilično neobičnih i iznenađujućih izjava o hrvatskom putu prema neovisnosti.
Milanović je u svom stilu istaknuo kako je hrvatski put bio jedinstven u Europi jer je izboren ratom i velikim žrtvama. „U Europi nakon 1990. godine europske države izborile su se za svoju samostalnost i slobodu bez nasilja i bez oružja.
Skoro svima je to pošlo za rukom neusporedivo lakše nego što je to dopalo Hrvatskoj. Hrvatski put je u stvari bio jedinstven, neželjeno jedinstven, ali drugog puta nije bilo“, ustvrdio je predsjednik, potpuno zanemarujući krvave sukobe koji su se u isto vrijeme odvijali na ostatku prostora bivše države, poput Bosne i Hercegovine ili Kosova.
Upravo zbog toga, smatra Milanović, hrvatski branitelji imaju ekskluzivno pravo smatrati se posebnima: „I zato je hrvatski slučaj jedinstven i zato imamo pravo – posebno vi koji ste bili izravni sudionici – smatrati se posebnima.“ Obraćajući se pripadnicima zagrebačkih brigada, naglasio je da su oni generacija koja je „u žaru i vatri oružja i u krvi obranila svoju državu“.
Začuđujuća teza: U Irskoj, Švedskoj i Portugalu nema braniteljskih skupova?
Najviše čuđenja i nevjerice među analitičarima, ali i dijelom uzvanika, izazvala je predsjednikova tvrdnja kako se nigdje drugdje u Europskoj uniji danas ne održavaju ovakva okupljanja i komemoracije kakve postoje u Hrvatskoj, kao da druge europske nacije nemaju svoju vojnu povijest i tradiciju komemoriranja.
„Ni u jednoj od skoro 30 članica Europske unije ljudi ne pričaju o ovome o čemu mi i vi večeras i danas govorimo. Ovakvih skupova nije bilo ni u Irskoj, ni u Švedskoj, ni u Estoniji, ni u Portugalu. Nigdje u Europskoj uniji“, ispalio je Milanović u svom prepoznatljivom, populističkom tonu, dodavši: „I zato vi ipak jeste posebni i zato zaslužujete poseban pozdrav.“
Država po Ustavu iz 1974., ali “bez vojske te slabije poštuju”
Predsjednik se u nastavku govora osvrnuo i na povijesne temelje hrvatske državnosti, podsjetivši da je Hrvatska stoljećima imala svoju državnu tradiciju i institucije, no i tu je ponudio zanimljivo viđenje uloge Ustava iz 1974. godine.
„Govorili smo od početka da je Hrvatska, kada smo tražili priznanje i kada smo se borili za hrvatsku neovisnost, prema Ustavu iz 1974. godine bila država sa svojim teritorijem. I to nam je pravo priznato“, rekao je Milanović.
Ipak, odmah je upozorio kako država bez vlastite vojske nema stvarnu snagu ni međunarodni ugled: „Hrvatska u djelatnom smislu nije imala svoju vojsku i diplomaciju. A ako si država bez vojske, onda te slabije poštuju. Bila je bitna vojska.“
Govoreći o stvaranju Hrvatske vojske, istaknuo je da je ona nastala u samo nekoliko mjeseci zahvaljujući ljudima koji su tada „disali, radili, a mnogi među njima i krvarili za Hrvatsku“.
Božićni ustav i referendum iz 1991. kao trenuci bez strančarenja
Kao dvije ključne političke odluke moderne hrvatske povijesti, predsjednik je izdvojio donošenje Božićnog ustava 1990. godine i referendum o neovisnosti 1991. godine. Pritom je apostrofirao tadašnje političko jedinstvo, što je u kontekstu današnjih političkih prepucavanja zvučalo gotovo kao lekcija trenutačnim akterima na sceni.
„Božićni ustav izglasan je praktički aklamacijom i tada nije bilo strančarenja“, primijetio je predsjednik. Podsjetio je i na referendum održan 25. lipnja 1991. godine kada je, kako kaže, „čitav hrvatski narod izašao i glasao za neovisnu Hrvatsku koja prekida sve državno-pravne veze s bivšom državom“.
Politička i vojna elita na okupu uz čitanje povjesnica zagrebačkih brigada
Svečana akademija ipak je, unatoč Milanovićevim osebujnim verbalnim izletima, zadržala dostojanstven ton uz prisustvo brojnih političkih i vojnih dužnosnika, branitelja i predstavnika zagrebačkih pričuvnih brigada.
Na događaju su se okupljenima obratili i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, saborski zastupnik Ante Deur te predstavnici braniteljskih udruga. Uz prigodan kulturno-umjetnički program, okupljeni su se kroz čitanje povjesnica prisjetili ratnog puta zagrebačkih pričuvnih brigada koje su dale nemjerljiv doprinos u obrani i oslobađanju Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Nacionalnoplus