Nakon serije hitnih intervencija na Biokovu u svega nekoliko dana, Hrvatska gorska služba spašavanja ponavlja staro upozorenje. Planina se ne osvaja s plaže, bez pripreme i bez poštovanja. Turisti je podcijene već dok ispijaju kavu uz more, pa krenu u brdo s litrom vode, japankama i mobitelom na 20 posto baterije. Rezultat su spašavatelji koji izlaze na teren po najvećoj vrućini.
Stranci nisu glavni problem, brojke ruše mit
Ljeti se stvara dojam da HGSS spašava isključivo strane turiste. Podaci kažu drugačije. Od svih ljudi kojima godišnje pomognu, oko 75 posto su hrvatski državljani. Stranci čine tek oko 15 posto slučajeva. Da, ljeti ih ima više u priobalju, u Paklenici, na Plitvicama i na Biokovu, ali ukupno gledano, najčešće spašavaju domaće ljude.
Služba danas broji 25 stanica i oko 1200 članova. Svi su volonteri. Rade bez naknade, a ljeti dežuraju na najopterećenijim točkama. Stanica Makarska koristi vlastiti objekt na Biokovu kao bazu da bi skratila vrijeme izlaska na teren. Nacionalna dežurstva imaju i u NP Paklenica i na Plitvičkim jezerima.
“Ne smije biti straha od računa”
Ideja da se spašavanje naplaćuje za HGSS nije opcija. Stav je jasan: poziv u pomoć ne smije kasniti zbog straha od troška.
“Najgori scenarij bio bi da osoba u opasnosti ne nazove 112 jer se boji računa za spašavanje”, poručuju iz HGSS-a za Hinu. O modelima odgovornosti, osiguranja ili sankcioniranja neodgovornog ponašanja može se raspravljati na razini sustava. Ali osnovna zadaća ostaje spašavanje života. Prevencija, edukacija i pravovremeno upozoravanje i dalje su najbolji alati.
Biokovo vara: S plaže izgleda pitomo, gore čeka krš i žeđ
Biokovo je ljeti posebno opasno jer vara. Ljudi s plaže vide masiv koji izgleda pristupačno i zanimljivo. Podcijene strminu, visinsku razliku, krš i temperature koje u stijeni prelaze 40 stupnjeva. Krenu bez opreme, bez dovoljno vode i bez plana.
“Ljudi s plaže vide prekrasno Biokovo koje im izgleda zanimljivo i pristupačno. Podcijene planinu i krenu u brdo bez adekvatne opremljenosti i pripreme”, upozorava HGSS.
Više ljudi u prirodi, više intervencija
Broj intervencija HGSS-a posljednjih godina blago raste. Razlog je jednostavan: sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi. Razvija se pustolovni turizam, raste broj posjeta planinama, rijekama, kanjonima i špiljama. Ekstremniji vremenski uvjeti dodatno kompliciraju situaciju.
“Povećanje broja intervencija vezano je uz širu promjenu načina života, jer sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi”, objasnili su iz HGSS-a.
Tehnologija ubrzava, ali teren traži čovjeka
U potragama HGSS sve više koristi dronove, termalne kamere, GPS uređaje, digitalne karte i aplikacije. S Hrvatskim planinarskim savezom i Ministarstvom turizma i sporta razvili su i aplikaciju SigurneStaze.hr. Aplikacija omogućuje planiranje ruta i pretraživanje provjerenih staza, objekata i vrhova na temelju podataka iz Registra planinarskih putova i terenskog rada HGSS-ovaca.
No tehnologija ne mijenja čovjeka. Može ubrzati spašavanje, ali ne zamjenjuje znanje, iskustvo i procjenu na terenu.
Psi koji spašavaju živote: Priča počela u ratu
Nezamjenjiv dio potraga su i potražni psi. HGSS godišnje odradi oko 200 potražnih akcija. U svakoj sudjeluje najmanje jedan K9 tim, a često i više njih.
“Potražni psi iznimno su vrijedan resurs u potragama za nestalim osobama. Nezamjenjivi su kada treba brzo pretražiti velika, nepregledna područja”, navodi HGSS.
Priča je počela u Domovinskom ratu. Nakon što su spašavatelji na Mosoru spasili zalutalog pripadnika međunarodnih snaga, on se želio odužiti korisnom akcijom. Iz Walesa su donirana prva dva potražna psa. Tako je krenula obuka u Hrvatskoj.
Danas HGSS ima 57 K9 timova diljem zemlje. Njih 37 ima licencu za izlazak na teren, ostali su u obuci. K9 je istozvučnica engleskog canine, što znači pseći. Tim čine pas i vodič. Do licence treba godine rada, socijalizacije, poslušnosti i treninga na terenu.
Najbolja intervencija je ona koja se ne dogodi
Iz HGSS-a ponavljaju jednostavnu poruku. Najbolja intervencija je ona koja se nikada ne dogodi. A za to treba malo: provjeriti prognozu, ponijeti dovoljno vode, krenuti rano ujutro, obuti primjerenu obuću i realno procijeniti svoje mogućnosti.
“Naša je želja da ljudi u prirodu odlaze sigurnije, pripremljenije i odgovornije. Ali kada pomoć zatreba, HGSS je tu.”
Edukacija prije naplate. Odgovornost prije sankcija. Jer račun za spašavanje ne smije biti razlog da netko ostane na planini sam.