Hrvatska vojska nema pojma što se događa u vojnoj suradnji europskih država s Ukrajinom, a to je ozbiljan deficit za zemlju. Poruka je to koju je u utorak u Saboru poslao premijer Andrej Plenković, iznoseći Izvješće o sastanku Europskog vijeća održanom 15. i 16. listopada.
Premijer je ocijenio da je susret u Bruxellesu pokazao određene različitosti među članicama, i to u dvije ključne teme: potpori Ukrajini i migracijskoj politici.
Konsenzus o miru, ali ne i o pomoći
Prema Plenkovićevim riječima, unutar Europske unije postoji suglasnost da je mir u Ukrajini nužan, ali nema jedinstva oko daljnje pomoći toj ratom pogođenoj zemlji.
Podsjetio je da je Vijeće EU-a u ponedjeljak objavilo kako je kroz Misiju EU-a vojne pomoći Ukrajini (EUMAM) obučeno više od 100 tisuća Ukrajinaca.
Hrvatska u tome nije sudjelovala, a premijer za to krivi „prije svega” politiku predsjednika Zorana Milanovića, ali i podršku koju je dobio od lijeve oporbe.
„Mi smo taj vlak propustili”, rekao je Plenković.
„Najinteresantnija europska vojska”
Premijer je ukrajinske oružane snage opisao kao trenutačno najobučenije, najprilagođenije i najdinamičnije u Europi, a s obzirom na borbeno iskustvo i najinteresantnije koje postoje.
Zbog toga, tvrdi, činjenica da Hrvatska vojska „u biti nema pojma” o tome što se sada zbiva u vojnoj suradnji za potporu Ukrajini predstavlja „dosta zabrinjavajući, a na momente i žalosni” propust.
Uz EUMAM, europske zemlje Ukrajini pomažu i kroz NATO-ovu misiju NSATU, kojoj je predsjednik kao vrhovni zapovjednik također odbio dati zeleno svjetlo.
Milanović: Hrvatska se neće uvući u rat
Predsjednik Milanović odbio je obje misije uz obrazloženje da bi one uvukle Hrvatsku u sukob Rusije i Ukrajine, ponavljajući da hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu.
Plenković je uzvratio da države koje pomažu Ukrajini to čine „daleko van” njezinog teritorija.
Hrvatska u tome ne sudjeluje, naglasio je, protivno volji Vlade, želji Glavnog stožera i stavu Ministarstva obrane, ali i protivno „svakom razumnom i očekivanom potezu” koji bi se očekivao od Hrvatske s obzirom na njezino recentno ratno iskustvo.
Četiri zemlje protiv godišnje pomoći Ukrajini
Na Europskom vijeću, otkrio je premijer, Slovačka, Mađarska, Češka i Bugarska poručile su da ne žele sudjelovati u godišnjoj financijskoj potpori Ukrajini, čime bi se, kako je rekao, zadržale na retorici i „načelnoj solidarnosti”.
Takvim stavom „nije najoduševljenija” Njemačka, koja financira 20 posto europskog proračuna, dodao je Plenković, ukazavši na pismo kancelara Friedricha Merza u kojem je dogovor o europskom proračunu vezao za financijsku potporu Ukrajini.
Četiri zemlje koje traže izuzeće su takozvane „neto korisnice” europskog proračuna, odnosno iz njega više dobivaju nego što uplaćuju, a u „ovakvoj solidarnosti” ne žele sudjelovati, kazao je premijer.
Migracije: Europa se okreće „čvršćoj politici”
Drugo sporno pitanje na sastanku čelnika bile su migracije. Oko dvadesetak zemalja, među njima i Hrvatska, zalažu se za „čvršću politiku sprečavanja nezakonitih migracija”.
Plenković se osvrnuo na kritike koje je Hrvatska proteklih godina dobivala zbog takozvanih „pushbackova” na granicama, kazavši da danas čelnici nekih zapadnih zemalja otvoreno zagovaraju upravo tu metodu.
„Moramo učiniti sve da ‘pushback’ bude najlegitimniji i najlegalniji način sprečavanja nezakonitih migracija”, prenio je njihov stav.
Naziv „pushback” odnosi se na prisilno vraćanje nezakonitih migranata preko prijeđene granice, bez razmatranja njihovih pojedinačnih okolnosti i omogućavanja zahtjeva za azilom.
„To se više neće nikom dogoditi”
Premijer smatra da su nezakonite migracije danas „možda jedan od najvećih problema s kojima je Europa suočena” te predviđa da „one neće stati”.
Kao pokretače novih valova naveo je klimatske promjene, ratove, ekonomske probleme i „propale države”.
Zaključio je, međutim, da raspoloženje u Europi više neće biti kao u vrijeme migrantskog vala 2015., sa stavom „nekako ćemo to riješiti, apsorbirati”.
„To se više neće nikom dogoditi.”