Nikola Tesla nije bio poznat samo po revolucionarnim izumima. Bio je poznat i po neobičnim životnim navikama, gotovo opsesivnoj disciplini i uvjerenju da se ljudsko tijelo, baš poput stroja, može održavati u savršenom stanju, ako mu daš pravu brigu.
Posebno je pazio na ono što jede. Vjerovao je da prehrana izravno utječe na njegovu energiju, sposobnost koncentracije i razmišljanje.
A među svim namirnicama, jedna mu je bila posebno draga. Skromna, jeftina, zelena i često podcijenjena.
Celer.
Jelo koje je Tesla jeo godinama: luk, celer i puno maslaca
Teslina sklonost celeru nije legenda s interneta. Zabilježena je u izvornom intervjuu koji je dao davne 1935. godine, u dobi od 78 godina, američkom časopisu Physical Culture.
U razgovoru s novinarom Georgeom F. Cornersom, u tekstu naslovljenom “Nikola Tesla’s Youth and Strength at 78”, Tesla je ljudski organizam usporedio sa strojem kojemu je za pravilan rad potrebno odgovarajuće gorivo.
Prehranu je smatrao jednim od ključnih čimbenika koji utječu na njegovo zdravlje i sposobnost za rad.
Posebnu važnost pridavao je povrću jer je vjerovao da olakšava probavu te tijelu osigurava potrebne vitamine i minerale.
A kad je govorio o jelima koja najradije jede, izdvojio je jedno:
Kuhana kombinacija luka i nasjeckanog celera s većom količinom maslaca.
Objasnio je da mu takav obrok odgovara, da ga lako probavlja te da je godinama zauzimao važno mjesto u njegovoj prehrani.
Celer, dakle, nije bio povrće koje bi Tesla povremeno grickao. Bio je sastavni dio njegovih dugogodišnjih prehrambenih navika.
O tome piše i portal Eats History, koji podsjeća da je Tesla celer jeo redovito, najčešće upravo pripremljen s lukom i maslacem, uvjeren da je riječ o lako probavljivom obroku koji odgovara njegovu načinu života.
Važno pojašnjenje: Tesla ga nije jeo za doručak i nije tvrdio da je zbog njega genij
I tu treba stati i razjasniti dvije stvari koje se često izvrću na društvenim mrežama.
U izvornom intervjuu ne spominje se da je celer obvezno jeo za doručak. Također, nema dokaza da je upravo to povrće bilo zaslužno za njegove iznimne intelektualne sposobnosti.
Tesla je vjerovao da mu pomaže. Nije znanstveno dokazao da mu je izoštrilo mozak.
Teslina stroga pravila: Dva obroka, bez mesa, bez kave
Tesla se pridržavao i drugih, za ono vrijeme neobičnih prehrambenih pravila.
Smatrao je da su dva obroka dnevno sasvim dovoljna te da ručak predstavlja nepotrebno opterećenje za organizam.
Posebno je cijenio mlijeko i bjelanjke, dok je žumanjke izbjegavao.
Meso je, prema vlastitim riječima, konzumirao iznimno rijetko, katkad samo jednom ili dvaput godišnje.
Kavu i čaj smatrao je štetnim stimulansima, premda je priznao da je ranije imao izraženu naviku ispijanja kave.
Njegovi stavovi o prehrani odražavali su tadašnja uvjerenja, no nisu svi u skladu s današnjim medicinskim spoznajama.
Što znanost danas kaže o celeru i mozgu?
Celer je povrće bogato vodom, s malim udjelom kalorija, a sadrži i određene količine vitamina, minerala te biljnih spojeva.
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, voda čini približno 95 posto njegove mase. U 100 grama sirovog celera nalazi se oko 1,6 grama vlakana i 260 miligrama kalija, uz vitamin K i druge hranjive tvari.
Zbog visokog udjela vode celer može pridonijeti hidrataciji organizma, dok njegova vlakna pomažu normalnom radu probavnog sustava.
Znanstvenicima su posebno zanimljivi biljni spojevi koje sadrži, uključujući flavonoide i fenolne spojeve s antioksidativnim svojstvima. Antioksidansi pomažu u zaštiti stanica od oksidativnih oštećenja, a pojedini sastojci celera istražuju se i zbog mogućeg djelovanja na živčani sustav.
U znanstvenom preglednom radu objavljenom 2023. godine analiziran je potencijal celera i njegovih bioaktivnih spojeva u kontekstu različitih neuroloških bolesti.
Posebno se izdvojio spoj 3-n-butilftalid, koji je u eksperimentalnim istraživanjima pokazao moguća zaštitna svojstva za živčane stanice.
Istraživanja su se bavila stanjima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te posljedicama moždanog udara.
Ali oprez: To nije dokaz da celer čini pametnijima
I tu dolazi ključna razlika između Teslinog uvjerenja i znanosti.
Najveći dio dosadašnjih dokaza temelji se na laboratorijskim istraživanjima i pokusima na životinjama.
Zbog toga se na temelju dostupnih rezultata ne može tvrditi da redovita konzumacija celera poboljšava pamćenje, povećava inteligenciju ili sprječava razvoj neurodegenerativnih bolesti kod ljudi.
Celer je zdrav. Celer je koristan. Ali celer nije čarobni štapić za mozak.
Jedno Teslino uvjerenje znanost je srušila
Tesla je vjerovao da određene namirnice povećavaju kiselost organizma i time štetno djeluju na zdravlje, dok je povrću pripisivao suprotan učinak.
Takva su stajališta bila raširena u njegovo doba, no suvremena medicina pokazuje da ljudsko tijelo vrlo precizno održava odgovarajuću razinu kiselosti krvi.
Za regulaciju pH vrijednosti krvi zaduženi su pluća i bubrezi, koji je održavaju unutar uskog raspona, neovisno o tome konzumiramo li hranu koja se u popularnim prehrambenim režimima opisuje kao kisela ili alkalna.
Stoga nema znanstvene osnove za tvrdnju da celer može neutralizirati kiselost krvi i tako zaštititi mozak. Jednako tako, ne postoje pouzdani dokazi da bilo koja pojedinačna namirnica može osigurati iznimnu mentalnu bistrinu.
Za dugoročno očuvanje zdravlja mozga znatno su važniji uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, kontrola krvnog tlaka i drugi čimbenici koji utječu na zdravlje organizma.
Zašto je onda Teslina priča o celeru i dalje važna?
Unatoč tome, Teslina dugogodišnja sklonost celeru ostaje zanimljiv podatak o životnim navikama jednog od najvećih znanstvenih umova.
Jer Tesla nije tražio čudo u jednoj namirnici. Tražio je sustav. Disciplinu. Jednostavnost. Obrok koji ga neće opteretiti, nego će mu dati energiju za rad.
I u tome je, možda, prava lekcija.
Ne u celeru samom, nego u ideji da mozak ne funkcionira besprijekorno zbog jednog povrća, nego zbog načina života u kojem se tijelo tretira s poštovanjem, kao stroj koji zaslužuje najbolje gorivo.
A Tesla je, barem u tome, bio stoljeće ispred svog vremena.