ZAGREB – Hrvatsko zdravstvo suočava se s novim alarmantnim upozorenjem. Svaka peta medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti razmišlja o odlasku u inozemstvo, a svaka četvrta — da može birati ponovno — više ne bi izabrala svoje zanimanje. Pokazalo je to istraživanje Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) pod nazivom „Perspektive hrvatskog sestrinstva“, provedeno krajem prošle godine.
Iza brojki se krije tihi očaj tisuća žena i muškaraca koji svakodnevno brinu o zdravlju građana, često podcijenjeni, preopterećeni i potplaćeni. Prosječna medicinska sestra u domu zdravlja dnevno skrbi o 41 pacijentu, uz pet kućnih posjeta, a istovremeno se bori s neprepoznatim obrazovanjem, administracijom i niskim plaćama.
Unatoč dugogodišnjem iskustvu, čak 22 posto sestara navodi da im se stupanj obrazovanja – bilo da su završile višu ili visoku školu – uopće ne priznaje.
Posebno zabrinjava činjenica da je 19 posto medicinskih sestara već tražilo posao u inozemstvu, a 12 posto ih u idućih godinu dana planira napustiti poslodavca ili cijelu profesiju. Svaka druga mašta o prijevremenoj mirovini.
Nezadovoljstvo vlada i prema sustavu upravljanja — ravnatelji domova zdravlja i menadžment dobili su prosječnu ocjenu 2,6 od 5, što jasno govori o dubokom nepovjerenju unutar sustava.
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić ne skriva zabrinutost:
“Rezultati istraživanja jasno pokazuju da su medicinske sestre temelj sustava, ali istodobno i njegova najranjivija karika. Bez njih sustav jednostavno ne može funkcionirati.”
Komora upozorava da je situacija postala strukturna kriza — medicinske sestre u primarnoj zaštiti nose najveći teret skrbi u zajednici, a istovremeno se suočavaju s nedostatkom kadra, lošim uvjetima rada i minimalnim mogućnostima napredovanja.
“Vrijeme je da država i nadležna ministarstva prestanu govoriti o reformama samo na papiru. Vrijeme je da se prepozna vrijednost sestara — ne samo riječima, nego konkretnim potezima: većim plaćama, manjim administrativnim opterećenjem i boljim uvjetima rada”, poručio je Gazić.
Istraživanje „Perspektive hrvatskog sestrinstva“ obuhvatilo je više od 90 pitanja u četiri cjeline – uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i zadovoljstvo poslom – a ponavljat će se svake tri godine.
No, ako se stanje hitno ne promijeni, pitanje je hoće li za tri godine u Hrvatskoj uopće biti dovoljno medicinskih sestara koje će imati komu odgovarati na ta pitanja.