Autor
Predsjednički kandidati SDP-a sučelili su se u četvrtak u središnjici stranke i raspravljali o budućnosti SDP-a, koji je u oporbi već tri mandata. Kandidati su iznijeli kritike na račun trenutnog stanja stranke, ocijenivši ga bezidejnim i politički izgubljenim, te su dali prijedloge za poboljšanje situacije u Hrvatskoj. Rasprava je bila usmjerena na izazove s kojima se SDP suočava i na potrebne promjene koje su potrebne kako bi stranka ojačala.
Potpredsjednica Foruma žena Sanja Major, načelnik Kalnika Mladen Kešer, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, bivši ministar rada Mirando Mrsić i aktualni potpredsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić za nasljednika Peđe Grbina borit će se na izborima 14. rujna po načelu ‘jedan član-jedan glas’, a po istom modelu oko 20 tisuća SDP-ovaca pozvano je da biraju i članove Predsjedništva stranke.
Najveća otporna stranka, SDP, u subotu će izabrati svog novog predsjednika. To će biti peti vođa stranke nakon Ivice Račana, koji je stranku vodio 17 godina, Zorana Milanovića (9 godina), te Davora Bernardića i Peđe Grbina, koji su bili na čelu stranke četiri godine. Očekuje se da će novi čelnik ili čelnica preuzeti izazov obnove stranke i vraćanja povjerenika birača.
Siniša Hajdaš Dončić, u kratkom predstavljanju svog programa “Prvi, a ne drugi”, istaknuo je da uvijek pobjeđuje u svojoj izbornoj jedinici. Smatra da je ključno mijenjati odnos SDP-a prema lokalnim organizacijama, formirati tim za pomoć pri izradi prijedloga te uključiti saborske zastupnike u terenski rad barem tjedan dana mjesečno. Njegov cilj je ojačati stranačku prisutnost i povjerenje na terenu, čime želi vratiti SDP na poziciju političkog lidera.
Major je poručila da je njena kandidatura već ostvarila cilj, da govore o programu i o tome tko je veći ljevičar. „Pretvorili smo se u bezidejni politički faktor i nakon ovih izbora ne smijemo više odustajati od socijaldemokratskog koncepta i moramo se okrenuti najslabijima u društvu”, poručila je, navevši kao problem u društvu i infiltraciju Katoličke crkve u školstvo, zdravstvo i društvo općenito.
SDP-ovi kandidati za predsjednika stranke izrazili su zabrinutost za budućnost SDP-a. Mladen Kešer je istaknuo da stranka propada već 15 godina, posebno u Zagrebu, dok Mirando Mrsić kritizirao pogubljenost SDP-a, ističući da je stranka izgubila svoj identitet i više nije relevantna za građane. Mrsić je predložio demokratizaciju stranke, stvaranje Vlade u sjeni te da saborski zastupnici izdvajaju sredstva za Fond Ivica Račan za stipendiranje studenata, kako bi se stranka povezala s građanima.
Paunović je istaknuo da mu je prioritet decentralizacija, i to ne samo financijska, nego da Ibler postane servis svim stranačkim lokalnim organizacijama. „Naš članove smeta što predsjednik ima faraonske ovlasti pri kreiranju lista zbog čega trebamo imati predizbore”, dodao je.
Za Hajdaš Dončića među glavnim problemima Hrvatske je da deset posto stanovništva kontrolira 90 posto nacionalnog bogatstva čemu se, ističe, jedino SDP kadrovski i organizacijski oduprijeti, a pobijedi li, kaže, među glavnim bitkama će biti za javno i dostupno zdravstvo, lijeve ekonomske politike i provođenje ekoloških politika. Cilj mu je i pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima te što bolji rezultat na lokalnima u svibnju iduće godine.
Major kao veliki problem vidi migracije, odnos prema stranim radnicima, a potrebnim smatra regulirati platformski i prekarni rad, a u fokusu će joj biti i položaj starijih osoba i žena te reindustrijalizacija. Ponovila je da bi organizirala referendum o potpori Milanoviću.
Kandidati za predsjednika SDP-a iznijeli su svoje viđenje problema u Hrvatskoj i stranci. Kešer ističe niske mirovine i iseljavanje mladih, dok Mrsić fokus stavlja na gospodarstvo i pravosuđe. Mrsić se založio za raskid suradnje s Možemo! u Zagrebu, a Kešer se s time složio. Paunović naglašava demografiju i zdravstvo. Većina kandidata kritizirala je vodstvo SDP-a, dok je Hajdaš Dončić uvjeren da stranka neće propasti, unatoč kritikama da je Grbinova podrška njemu bila nepoštena.
Na pitanja iz publike, kandidati su se izjasnili da Zagrebu treba vratiti Trg maršala Tita, uz opasku nekih da se treba okrenuti budućnosti.