Ne kaže se uzalud da statistika otkriva sve, a ne pokazuje ništa. No, kada u ruke dobijete najnovije izvješće Global Wealth Report 2025, stvari postaju prilično jasne: Europa nije samo kontinent različitih jezika, već i drastično različitih životnih standarda. Ako ste se ikada pitali zašto je kava u Zürichu skupa kao ručak u Bukureštu, odgovor leži u neto imovini građana.
Što zapravo imamo (kad vratimo dugove)?
Prije nego što zaronimo u brojke, definirajmo pravila igre. Bogatstvo ovdje nije samo gotovina pod madracem. To je sve što posjedujete – od dionica i ušteđevine do nekretnina – umanjeno za sve vaše kredite i dugove. Dakle, ono što vam ostane u džepu nakon što “namirite” banku.
Elitni klub „pola milijuna“
Na samom vrhu piramide stoluju Švicarska i Luksemburg. To su jedine dvije države u kojima prosječan građanin raspolaže s više od pola milijuna eura.
-
Švicarska: 634.584 €
-
Luksemburg: 523.591 €
Tik uz njih je Danska, dok Ujedinjena Kraljevina drži titulu najbogatije među velikim europskim silama (iznad 300.000 €), ostavljajući iza sebe Francusku, Njemačku i Italiju.
Geografija bogatstva: Gdje smo mi?
Srednja i Istočna Europa igraju sasvim drugu ligu. Više od trećine europskih zemalja (ukupno 11 s popisa) još uvijek nije probilo magičnu granicu od 100.000 eura prosječnog bogatstva.
Privid ili stvarnost?
Iako ove brojke zvuče impresivno, važno je sjetiti se da “prosjek” često maskira stvarnost. U bogatim zemljama poput Švicarske, velik dio tog iznosa otpada na visoke cijene nekretnina i dionica. S druge strane, u zemljama poput Turske, gdje je prosjek tek nešto ispod 30.000 eura, inflacija i nestabilnost valute čine svaki euro još težim za zaraditi.
Europa ostaje duboko podijeljena – ne više željeznom zavjesom, već onom papirnatom, napravljenom od bankovnih izvoda.
Nacionalnoplus