Protekle noći u Zagrebu dogodio se još jedan incident u nizu napada na strane radnike u Hrvatskoj. U samom središtu grada, grupa mladića napala je zaposlenike indijskog restorana, uključujući 52-godišnjeg vlasnika i njegovog 27-godišnjeg radnika. Policija je ubrzo reagirala i privela trojicu osumnjičenih – dvojicu 18-godišnjaka i jednog maloljetnika – na kriminalističko istraživanje.
Ovaj incident dio je sve češće pojave napada na strane radnike u zemlji, što izaziva zabrinutost zbog porasta netrpeljivosti prema strancima. Ovi napadi, osim što predstavljaju ozbiljan problem sigurnosti, imaju i šire implikacije na percepciju Hrvatske kao turističke i gostoljubive destinacije, kao i na šire društvene odnose unutar zemlje. Policija je pokrenula kriminalističku obradu slučaja kako bi se utvrdile sve okolnosti napada i potencijalni motivi, a istraga je u tijeku.
Iz zagrebačke policije poručuju da situacija nije alarmantna, unatoč seriji napada na strane radnike, poput posljednjeg incidenta u kojem su napadnuti zaposlenici indijskog restorana. Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, naglasio je da se nikakvo nasilje, uključujući ono motivirano predrasudama, neće tolerirati te da će policija poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost svih građana i stranaca u Hrvatskoj.
Prema podacima koje je objavio vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske je u 2023. godini evidentiralo ukupno 62 kaznena djela zločina iz mržnje. Od tih zločina iz mržnje, većinu su činile prijetnje (35 slučajeva), a zabilježeni su i sljedeći oblici kaznenih djela:
17 oštećenja tuđih stvari,
8 nasilničkih ponašanja,
6 slučajeva tjelesnih ozljeda,
3 krađe,
1 slučaj dovođenja u opasnost života ili imovine.
U istoj godini, državna odvjetništva postupala su u 33 slučaja povezana sa zločinima iz mržnje.
Također, vladin Ured izvijestio je da je policija u 2023. evidentirala 23 kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Od tih kaznenih djela, razlozi su sljedeći:
6 zbog mržnje prema nacionalnom porijeklu, uključujući mržnju prema Hrvatima,
6 zbog spolne orijentacije,
4 zbog mržnje prema Srbima,
3 zbog rasne pripadnosti,
1 zbog mržnje prema Židovima,
1 zbog mržnje prema Muslimanima.
Ovi podaci pokazuju da zločini iz mržnje i javno poticanje na nasilje i mržnju ostaju izazov u Hrvatskoj, s različitim oblicima diskriminacije i netrpeljivosti usmjerenih prema različitim skupinama ljudi. Hrvatska nastavlja s naporima u suzbijanju ovih kaznenih djela kroz pravosudni sustav i javne kampanje koje promoviraju toleranciju i jednakost.
Pravomoćne osude zbog mržnje
Državno odvjetništvo postupalo je u 16 slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, a tijekom 2023. donijeto je i devet pravomoćnih osuđujućih presuda – pet zbog poticanja na mržnju zbog spolne orijentacije, a četiri zbog mržnje prema nacionalnom porijeklu.
Prema službenoj statistici u 2023. zabilježen je 171 prekršaj motiviran mržnjom. Najviše ih je sankcionirano prema Zakonu o diskriminaciji, čak 87. Zatim slijede slučajevi kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te kršenja Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.
Mržnja gotovo prema svima
Ukupno 36 slučajeva bilo je motivirano mržnjom prema drugim narodima te se veličalo ustaštvo. U 34 počinitelji su vrijeđali po nacionalnoj pripadnosti. U 27 slučajeva radilo se o ispoljavanju mržnje prema Srbima.
Prema podacima koje je objavio vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, tijekom 2023. godine u Hrvatskoj su zabilježeni sljedeći prekršaji motivirani mržnjom:
19 prekršaja zbog rasne pripadnosti,
16 prekršaja zbog vjeroispovijesti,
7 prekršaja zbog mržnje prema Romima,
6 prekršaja zbog mržnje prema Hrvatima,
6 prekršaja zbog mržnje prema Bošnjacima.
Također, tijekom 2023. godine donesene su 32 pravomoćne osuđujuće presude za prekršaje motivirane mržnjom. Ovi podaci ukazuju na nastavak izazova u borbi protiv zločina i prekršaja iz mržnje u Hrvatskoj te na važnost pravosudnog sustava u procesuiranju ovakvih djela. Hrvatske vlasti nastavljaju raditi na promicanju ljudskih prava i zaštiti svih građana, bez obzira na njihovu rasu, vjeru ili nacionalnost.