Gledajući službene brojke, čovjek bi na prvu mogao pomisliti da se situacija u hrvatskim zatvorima smiruje. No, ispod površine statističkih postotaka krije se gorka istina o sustavu koji jedva drži glavu iznad vode. Najnovije izvješće za 2025. godinu jasno pokazuje da su naši zatvorski kapaciteti odavno probijeni, dok se iza debelih zidova pravosudni policajci i medicinsko osoblje svakodnevno bore s kroničnim manjakom ljudi i neadekvatnim uvjetima za najranjivije skupine.
Na samom kraju prošle godine iza rešetaka nalazile su se ukupno 4.947 osobe, što predstavlja stravičan skok od 21,06 posto u odnosu na kraj 2021. godine. S druge strane, službeni zakonski kapacitet svih hrvatskih kaznionica i zatvora iznosi skromna 3.932 mjesta (uz dodatnih 120 mjesta za odgojne mjere). Matematika je neumoljiva – u sustavu je stalno preko tisuću ljudi više nego što bi ih po zakonu smjelo biti.
Istražni zatvor kao pretrpana čekaonica
Kroz sustav je tijekom godine prošlo čak 11.827 novopridošlih osoba. Gotovo polovina od tog broja – točnije 49,24 posto – odnosila se na istražne zatvorenike, dok je pravomoćno osuđenih bilo tek 27,72 posto. Posebno zabrinjava podatak o najmlađima: u sustavu je zabilježeno 16 maloljetnika i mlađih punoljetnika.
Većina istražnih zatvorenika iza rešetaka provede između jednog i tri mjeseca, no zabilježeni su i ekstremni slučajevi – krajem 2025. godine čak 30 osoba nalazilo se u istražnom zatvoru dulje od dvije i pol godine.
Istovremeno, izrečeno je i 786 sigurnosnih mjera: od obveznog liječenja ovisnosti (48,6 posto) i psihijatrijskog liječenja (17,81 posto), do zabrana približavanja i psihosocijalnih tretmana. Također, bilježi se zabrinjavajući rast izrečenih odgojnih mjera slanja u odgojne zavode, kroz koje je tijekom godine prošlo 124 mladih.
Pravosudni apsurd: Psihički bolesni zatvorenici bez adekvatne njege
Jedan od najkritičnijih i najhumanije osjetljivih problema jest smještaj okrivljenika s težim duševnim smetnjama kojima je prijeko potrebno psihijatrijsko liječenje.
Od 191 novoprimljenog okrivljenika u ovoj kategoriji:
94 osobe smještene su u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu,
31 osoba završila je u vanjskim psihijatrijskim ustanovama,
Čak 66 osoba (34,55 posto) ostalo je zatvoreno u običnim zatvorskim ćelijama – bez ikakvog smještaja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.
Na ovaj strašan deficit upozorava i sama država. U Zatvorskoj bolnici još uvek leže pacijenti iz ranijih godina koji čeka na premještaj u civilne psihijatrijske bolnice, a prosječan boravak iznosi čak 106 dana. Zbog sveopće pretrpanosti, Zatvorska bolnica je u 2025. morala primiti 9,02 posto manje duševno bolesnih osoba u odnosu na godinu ranije, jer đơnavno nema – kreveta.
Rast napada na policajce u uvjetima kadrovske suše
Osim nedostatka prostora, sustav pati i od kroničnog manjka čuvara i osoblja. Od predviđenih 3.558 radnih mjesta, popunjeno je tek 75,32 posto (2.680 zaposlenih). Iako je zabilježen blagi porast broja pravosudnih policajaca (ukupno 1.661), to nije spriječilo porast tenzija.
Tijekom godine zabilježeno je 13 napada zatvorenika na službenike, što je znatno više od višegodišnjeg prosjeka koji je iznosio 8,5 napada godišnje.
S druge strane, pozitivniji pomaci vidljivi su u padu stope samoozljeđivanja i pokušaja samoubojstava (pad od 26,7 posto). Zabilježen je samo jedan suicid, što je najniža brojka u petogodišnjem razdoblju, a zabilježena su i dva neuspjela pokušaja bijega (nijedan iz strogo čuvanih uvjeta).
Dnevni trošak od 8,49 eura i velike najave do 2028. godine
Uza sve ovo, država po jednom zatvoreniku dnevno troši skromnih 8,49 eura, što uključuje prehranu, smještaj, zdravstvenu njegu i naknadu za rad. U međuvremenu, broj stranih državljana u zatvorima pao je za 23,49 posto (na 2.684 osobe), najviše iz susjedne BiH, Ukrajine i Srbije.
Kako bi se ovaj zagušeni sustav napokon rasteretio, Ministarstvo pravosuđa najavljuje val investicija. Planira se izgradnja modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici-Popovači, novi aneksi u Zagrebu i Požegi (gdje se gradi i odjel za 150 starijih i slabije pokretnih osoba), čime bi se do 2028. godine dobilo oko 700 novih mjesta.
Dugoročno, planovi obuhvaćaju i potpuno nove kaznionice – uključujući onu u Perušiću, kao i dodatne kapacitete u Glini, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. No, dok gradilišta ne prorade, hrvatski zatvorski sustav ostat će na klimavim nogama, balansirajući između zakona, pretrpani ćelija i ljudskih prava.
Nacionalnoplus