Javno savjetovanje o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima otvoreno je u petak, 7. kolovoza, a već do subote poslijepodne, u nešto više od 24 sata, pristiglo je čak 49 komentara. I gotovo svi u istom tonu – zamjetno je veliko nezadovoljstvo dragovoljaca.
Razlog? Dragovoljci su e-Savjetovanje iskoristili za ulaganje prigovora na prijedlog zakona kojim se njihov dobrovoljni odlazak u rat, u najtežim trenucima za Hrvatsku, neće posebno vrednovati.
Prema aktualnom prijedlogu, uvodi se dodatak od tri eura za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru te 50 centi za mjesec proveden u neborbenom sektoru. Iznos će ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani Hrvatske, ali dragovoljački status u predloženom izračunu ne donosi nikakvo dodatno povećanje.
Traže 10 posto veću mirovinu: “Ne traži se povlastica, već pravedno vrednovanje”
“Aktualni prijedlog zakona uopće ne uvažava i ne vrednuje posebnu ulogu dragovoljaca pri određivanju novog dodatka i povećanja najniže mirovine”, napisao je Emil Radić. Smatra da dragovoljci, koji su se u najtežim okolnostima bez odgode stavili na raspolaganje obrani zemlje, moraju imati povoljniji izračun.
Najviše javne podrške u savjetovanju dobio je prijedlog Zvonka Čuline da se dragovoljcima prizna povećanje postojeće mirovine od deset posto, neovisno o tome primaju li starosnu, prijevremenu, invalidsku ili najnižu mirovinu. Kao druga mogućnost predlaže se povećanje osobnog boda ili samog dodatka za deset posto.
“Dragovoljci nisu tražili privilegije kada su se dobrovoljno uključili u obranu Domovine. Ne traži se povlastica, već trajno i pravedno zakonsko vrednovanje njihove posebne uloge”, prigovorio je službeno Čulina. Njegov konkretan prijedlog je da dodatak iznosi pet eura po mjesecu borbenog i jedan euro po mjesecu neborbenog sektora, umjesto predloženih tri eura i 50 centi.
“Nekoliko nas je dijelilo jednu pušku” – potresna svjedočanstva iz rovova
U komentarima se nižu i osobna, emotivna svjedočanstva koja najbolje pokazuju o čemu dragovoljci govore.
Dinko Juričić naveo je da je kao dragovoljac sudjelovao u ratu od 1991. do kraja 1995. godine, nakon čega je radio još 17 godina. “Najteži i najneizvjesniji period bio je na samom početku rata, kada je nas nekoliko dijelilo jednu pušku i nekoliko metaka”, napisao je, dodajući da je status dragovoljaca unutar braniteljskog zakona danas potpuno obezvrijeđen.
Slično razmišlja i Rešid Selimović koji smatra da povoljniji tretman dragovoljaca nije pitanje povlastica, nego elementarnog državnog priznanja ljudima koji su se uključili u obranu dok Hrvatska još nije imala ustrojenu vojsku niti međunarodno priznanje. Predlaže poseban dragovoljački koeficijent i odvajanje državnog dodatka za ratni doprinos od mirovine ostvarene radom.
Savjetovanje otvoreno do 6. rujna
Javno savjetovanje traje do 6. rujna 2026. godine. Objava izvješća o prihvaćenim i odbijenim primjedbama očekuje se 30. rujna.
Tko uopće ima status dragovoljca?
Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, dragovoljac je branitelj koji je kao pripadnik borbenog sektora u obrani Hrvatske sudjelovao najmanje 100 dana od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine.
Status se priznaje i branitelju koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao vojni rok, ako je u borbenom sektoru proveo najmanje 30 dana u navedenom razdoblju ili najmanje 100 dana do kraja 1995. godine. Status se dokazuje potvrdom Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva hrvatskih branitelja.
Nacionalnoplus