Dok se u političkim kuloarima još uvijek čekaju izvještaji najjačih igrača poput HDZ-a i SDP-a, prvi podaci dostavljeni Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) za 2025. godinu razotkrivaju zanimljivu dinamiku moći i štednje. U fokusu javnosti našao se Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), koja unatoč blagom padu ukupnih prihoda pokazuje financijsku disciplinu na kojoj bi joj pozavidjele i mnogo veće organizacije. Naime, dok su mnogi drugi prokrvarili na lokalnim izborima, SDSS u novu godinu ulazi s impresivnih 102.000 eura viška, zahvaljujući pametnom trošenju i lojalnosti baze.
SDSS kao fenomen: Članarina kao bedem stabilnosti
Zanimljivo je promatrati strukturu prihoda stranke koju predvodi Milorad Pupovac. Iako su im ukupni prihodi od 409.000 eura bili manji nego godinu ranije, ključ njihove stabilnosti leži u činjenici da se ne oslanjaju isključivo na državne pipe. Čak 12,3 posto njihovih prihoda čine članarine i članski doprinosi, što je u hrvatskom političkom prostoru rijedak primjer stvarne participacije članstva.
Da vodstvo stranke prakticira ono što zagovara, dokazuju i donacije: po 1.500 eura uplatili su saborski zastupnici Anja Šimpraga, Dragana Jeckov i Milorad Pupovac, a istim se iznosom pridružio i predsjednik SNV-a Boris Milošević.
Iako su godinu završili s tehničkim manjakom od 6.000 eura, golemi preneseni višak iz prošlosti osigurao im je lagodnu poziciju u kojoj se ne moraju brinuti za hladni pogon.
HSS-ov izborni mamurluk i “seljački” minus
Potpuno drugačiju sliku nudi Hrvatska seljačka stranka (HSS), koja pod novim predsjednikom Darkom Vuletićem pokušava sanirati štetu nastalu nakon iscrpljujućih lokalnih izbora. Stranka je u prošloj godini zabilježila minus od čak 92.000 eura, što je izravna posljedica nesrazmjera između prihoda od 267.000 i rashoda koji su se popeli na gotovo 360.000 eura.
Glavni udarac HSS-u nanio je lošiji rezultat na izborima u svibnju, jer manji broj osvojenih vijećničkih mjesta automatski znači i manje naknade iz lokalnih proračuna. Ipak, članarine su im donijele respektabilnih 22.000 eura, a prijašnji „crni fondovi“ i viškovi iz ranijih razdoblja omogućili su im da u 2026. godinu ipak uđu s 55.000 eura u plusu, unatoč prošlogodišnjem podbačaju.
Uspon Nezavisnih i Lackovićev strateški rast
Na drugom kraju spektra nalazi se stranka Nezavisni Željka Lackovića, koja je prošlu godinu zaključila s manjkom od 30.000 eura, ali uz sasvim drugačiji predznak od HSS-a. Kod njih je minus investicija, a ne gubitak; prihodi su im skočili s 88.000 na 130.000 eura upravo zbog većeg broja izabranih vijećnika na terenu.
Iako su im rashodi narasli sa 65.000 na čak 160.000 eura, Lackovićeva stranka tu razliku vidi kao cijenu širenja utjecaja. Zahvaljujući prenesenom višku od 40.000 eura, i oni su uspjeli zadržati glavu iznad vode s plusom od 11.000 eura za tekuću godinu.
Čekanje na “velike” i zakonske sankcije
Svi ovi podaci dostupni su jer je tek polovica od 20 parlamentarnih stranaka ispunila svoju zakonsku obvezu do petka. Uz SDSS, HSS i Nezavisne, svoje su financijske kartice otvorili i Centar, DOMiNO, Most, HNS, NPS i Dario Zurovec, pri čemu su se jedino Most i Zurovec pohvalili viškom prihoda u samoj 2025. godini.
Za teškaše poput HDZ-a, SDP-a i Možemo!, koji tradicionalno barataju milijunima, rok istječe u ponedjeljak, 2. ožujka. Već u utorak bit će kristalno jasno tko je transparentan, a tko riskira administrativne i prekršajne sankcije koje zakon propisuje za stranke koje pokušaju prikriti svoje financijske tokove ili kasne s predajom dokumentacije.