Hrvatski sabor u četvrtak je dao zeleno svjetlo izmjenama Zakona o nadzoru državne granice, čime je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s najnovijom uredbom Europske unije. Iako na prvi pogled zvuči kao tehnička prilagodba birokraciji iz Bruxellesa, u praksi je riječ o dokumentu koji državi daje moćne alate za brzu reakciju u slučaju novih pandemija, migracijskih kriza ili sigurnosnih prijetnji.
Kirurški precizne kontrole umjesto potpunog zatvaranja
Najveća novost koju zakon donosi je mogućnost uvođenja selektivnog nadzora. Za razliku od dosadašnjih modela koji su često podrazumijevali “sve ili ništa”, Hrvatska sada može uvesti kontrolu samo na određenim dijelovima granice ili specifičnim graničnim prijelazima.
Ciljano djelovanje: Ako se prijetnja pojavi na jednom koridoru, ne mora ispaštati cijela država.
Brža procedura: Odluke se donose na prijedlog ministra unutarnjih poslova, što skraćuje put od prepoznavanja opasnosti do reakcije na terenu.
Pouke iz pandemije: Zdravlje kao razlog za „rampu“
Dosadašnji su razlozi za privremeno suspendiranje Schengena uglavnom bili vezani uz terorizam i javni red. Međutim, iskustvo s COVID-19 korjenito je promijenilo razmišljanje zakonodavaca. Novi zakon sada jasno definira ozbiljne zdravstvene prijetnje kao legitiman razlog za ograničavanje prometa. To državi omogućuje da, u slučaju izbijanja epidemije u susjedstvu, legalno i ekspresno zatvori ili skrati radno vrijeme pojedinih prijelaza.
Bruxelles pod povećalom: Kraj samovolji država?
Dok s jedne strane dobiva veće ovlasti, Hrvatska (kao i ostale članice) s druge strane dobiva i veći nadzor. Kako bi se spriječilo da države koriste granice kao političko oružje ili alat za neutemeljeno ograničavanje slobode kretanja, uvedeni su stroži osigurači:
Svako uvođenje kontrola mora se prijaviti Europskoj komisiji, Vijeću EU i Parlamentu.
„Propitivanje“ odluka: Ako Komisija ili druga država članica posumnjaju da je neka granica zatvorena bez pravog razloga, pokreće se postupak provjere opravdanosti.
MUP kao ključna točka: Ministarstvo unutarnjih poslova RH službeno je tijelo koje vodi ove „vruće“ razgovore s Bruxellesom.
Gdje je Hrvatska u „Schengenskom mozaiku“?
Zanimljivo je da Hrvatska ove mjere uvodi u trenutku kada su države poput Njemačke, Austrije i Slovenije već aktivirale slične mehanizme zbog migracijskih pritisaka. Iako Hrvatska do sada nije koristila mogućnost vraćanja kontrola na unutarnjim granicama, ovaj zakon služi kao „pravni osigurač“.
U svijetu u kojem sloboda kretanja više nije zajamčena konstanta, Zagreb je odlučio pripremiti teren za scenarije koje nitko ne priželjkuje, ali su, kako smo naučili posljednjih godina, itekako mogući.