Godinama se zaklinjemo u obiteljski turizam, u onu prepoznatljivu hrvatsku srdačnost, toplinu i gostoprimstvo koji su desetljećima bili naš najjači adut na mediteranskom tržištu.
No, agresivna utrka za zaradom i pritisak masovnog turizma sve češće uzimaju svoj danak. Kada nas kritiziraju prolazni gosti, to se lako pripiše slučaju, no kada uzbunu podigne turistkinja koja u Hrvatsku vjerno dolazi punih 35 godina – vrijeme je za ozbiljno preispitivanje.
Njezin je ovogodišnji ljetni boravak na Jadran ostavio izrazito gorak okus u ustima, a svoje je razočaranje podijelila u Facebook grupi „Odmor u Hrvatskoj: Savjeti za putovanja, rezervaciju hotela, kuća za odmor i apartmana“.
Iako s ponosom ističe da Lijepe naše krajeve posjećuje još od ranog djetinjstva, ovaj se put kući vratila s teškim osjećajem nepoželjnosti.
“Bili smo iznenađeni koliko nam je lako bilo napustiti Hrvatsku, i bilo nam je jako žao. Nikad se prije nigdje nismo osjećali tako neugodno i nepoželjno”, otkrila je, jasno naglašavajući da joj namjera nije blatiti zemlju koju iskreno voli.
Nezaježljivost i nepoštovanje – od bezobrazno visokih cijena do incidenta u prometu
Ono što gosti sve teže podnose jest osjećaj da su postali tek hodajući novčanici. Uz bezobrazno visoke cijene na svakom koraku – od ugostiteljskih usluga i smještaja do svakodnevnih potrepština – paralelno opada kvaliteta i osjećaj dobrodošlice. Prazne osmijehe zamijenila je nervoza i hladni trgovački račun.
Njemica je izdvojila niz zabrinjavajućih situacija: od iznajmljivača koji jedva da je prozborio riječ s njima, preko drskog ulaska neznanca na njihov obiteljski brod bez dopuštenja, pa sve do opasnih neugodnosti u prometu koje su kulminirale i navodnim fizičkim napadom.
Narušena gostoljubivost: Stanodavci i dio lokalnog stanovništva pokazuju distanciranost i nervozu.
Agresivnost u prometu: Izrazita nepromišljenost i incidenati na cestama kakve ranijih godina nisu doživljavali.
Izuzetak starog kova: Jedina svijetla točka ostali su stariji mještani koji još uvijek čuvaju tradiciju prave hrvatske srdačnosti.
“Ove godine su nas neki mještani više puta pogrdno tretirali i osjećali smo se nepoželjno. Djelomično smo imali osjećaj da smo postali samo nužno zlo radi zarađivanja novca. A upravo to boli kada jednu zemlju posjećujete desetljećima i doista je zavolite svim srcem”, emotivno dodaje njemačka gošća.
Pritisak na infrastrukturu i ekološke minuse
Osim narušenih međuromantičnih odnosa na relaciji domaćin-gost, na površinu izbijaju i ozbiljni komunalni problemi. Dvotjedni boravak razotkrio je nespremnost sustava – aparati za povrat ambalaže konstantno su bili izvan funkcije ili prepunjeni, pa je plastika završavala u miješanom otpadu. Posljedice takvog nemara sve su vidljivije izvan ulaštenih turističkih razglednica, gdje se uz ceste i na manje razvikanim lokacijama gomilaju neprimjerene količine smeća.
Ljubav prema Hrvatskoj ostaje, ali upozorenje zvoni
Unatoč svemu, ova vjerna gošća poručuje kako ljubav prema Hrvatskoj nije nestala te se nada da je riječ tek o prolaznom lošem dojmu.
Priznaje da netko tko dolazi više od tri desetljeća lakše uočava negativne pomake, ali njezina je poruka jasna – želi natrag onu srdačnu, pristupačnu i dostojanstvenu Hrvatsku.
Priča koju je prenio portal TZ ne služi za generalizaciju, ali djeluje kao ozbiljna opomena. Masovni turizam, pothranjen utrkom za brzom zaradom i bezobrazno visokim cijenama, polako troši ono najvrjednije što imamo – naš identitet i gostoljubivost. Ako na vrijeme ne zaustavimo ovaj trend, kratkoročni profiti mogle bi zamijeniti dugoročno prazne plaže.
Nacionalnoplus