Gospić će danas ponovno biti u središtu nacionalne pozornosti. U gradu će biti održana izvanredna sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, posvećena slučaju ilegalnog odlagališta otpada koji je posljednjih tjedana prerastao lokalne okvire i postao jedno od najosjetljivijih političkih i ekoloških pitanja u Hrvatskoj.
Sjednica je prvotno bila planirana za prošli petak, ali je odgođena zbog velikog požara kod Omiša. Na dnevnom redu nalaze se tri ključne točke, a među pozvanima su ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministrica zdravstva Irena Hrstić te glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
Pred Odborom tri ključna pitanja
Prva točka sjednice odnosi se na izvješće nadležnih ministarstava o onome što je dosad poduzeto. Od njih se očekuju informacije o rizicima za okoliš i zdravlje ljudi, modelu sanacije te vremenskom i financijskom okviru cijelog postupka.
Ministrica Vučković ranije je u Gospiću poručila kako je voda za piće zdravstveno ispravna. Istodobno, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije intenzivno traži mogućnosti za zbrinjavanje otpada te je, prema dostupnim informacijama, kontaktiralo između 60 i 70 inozemnih operatera.
Za sanaciju približno 4500 tona opasnog otpada raspisan je novi javni natječaj, čiji je rok produljen do 25. kolovoza. Istodobno se traži izvođač za sanaciju dodatnih 650 tona neopasnog otpada u vrećama.
Javnost traži odgovore, a ne nova obećanja
Druga točka predviđa mogućnost javnog saslušanja niza odgovornih osoba i institucija. Među predloženima su ministrica Vučković, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, ministrica Hrstić, zamjenik glavnog državnog inspektora Ivan Samac, ličko-senjski župan Ernest Petry i gradonačelnik Gospića Darko Milinović, kao i predstavnici drugih nadležnih tijela.
Ako prijedlog bude prihvaćen, javno saslušanje održalo bi se u Gospiću u utorak, 18. kolovoza.
Upravo se od tog dijela sjednice očekuje posebno velika pozornost jer građani žele znati tko je znao što se događalo, kada se znalo, zašto se reagiralo tek sada i tko će na kraju snositi odgovornost za nastalu situaciju.
Oporba traži i izvanrednu sjednicu Sabora
Dok se priprema sjednica saborskog Odbora, oporba smatra da ona sama po sebi nije dovoljna.
Most je već poručio kako javno saslušanje ne smatra nužnim jer je, kako tvrde, javnost već upoznata s brojnim okolnostima slučaja. Predsjednik Mosta Nikola Grmoja pritom je istaknuo da su izneseni dokumenti koji, prema njegovoj ocjeni, otvaraju pitanje kaznene i političke odgovornosti.
Oporbene stranke zato traže izvanrednu sjednicu Hrvatskoga sabora, nakon koje najavljuju i pokretanje procedure za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Time pitanje gospićkog otpada više nije samo ekološko i komunalno pitanje – ono je postalo i ozbiljna politička tema.
Gotovo 37 tisuća tona otpada
Razmjere problema dodatno su u javnost iznijeli nalazi vještačenja vezani uz lokaciju bivšeg PPK Velebit u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću.
Prema vještačenju, na lokaciji se nalazi oko 37 tisuća tona otpada, pri čemu je gotovo 33 tisuće tona zakopano.
Riječ je o heterogenom industrijskom otpadu u kojemu su, prema nalazima, zastupljeni plastika, guma, tekstil i metalne čestice, a utvrđeni su i mikroplastika, povišene koncentracije teških metala te svojstva koja mogu biti ekotoksična.
Posebnu pozornost izazvala je informacija da su u podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađeni PFAS spojevi, poznati kao „vječne kemikalije“. Pritom je važno naglasiti da ta voda, prema dosad objavljenim informacijama, nije dio javnog vodoopskrbnog sustava.
Građani žele znati koliki je stvarni rizik
Slučaj je dodatno dobio na težini nakon što je početkom kolovoza USKOK objavio nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju u Gospiću, kao i njegovu dopunu koju je izradio Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Građanske inicijative godinama upozoravaju na problem nezakonitog odlaganja otpada i njegove moguće posljedice.
Zato je pitanje koje se sada nameće jednostavno, ali iznimno važno: koliki je stvarni rizik za stanovnike Gospića i okolice i što će država konkretno učiniti da se taj rizik ukloni?
Na potrebu za jasnim informacijama upozorila je i Dušica Radojčić, istaknuvši da stanovnici Gospića, okolice, ali i šira hrvatska javnost moraju dobiti podatke o procjeni rizika za zdravlje, mogućem području izloženosti, putevima širenja onečišćenja te konkretnom planu zaštite zdravlja i sanacije.
Treća točka – ekocid kao najteže kazneno djelo
Na kraju sjednice razmatrat će se i prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojim bi se ekocid uveo kao najteže kazneno djelo protiv okoliša.
Prijedlog je podnijela saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, a rasprava bi mogla dobiti dodatnu težinu upravo zbog aktualnog slučaja u Gospiću.
Jer kada se pred državnim institucijama nađe problem koji uključuje desetke tisuća tona otpada, moguće onečišćenje okoliša, zabrinutost građana i pitanje odgovornosti, više nije dovoljno samo govoriti o sanaciji.
Građani žele konkretne odgovore, jasne rokove i odgovornost.
Gospić zato danas neće biti samo mjesto održavanja jedne saborske sjednice. Bit će mjesto na kojem će se, barem bi tako trebalo biti, pokušati odgovoriti na pitanje kako je do ovoga došlo, tko je odgovoran i kada će problem konačno biti riješen.
Nacionalnoplus