Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da brod “Jadran” nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.
Grlić Radman je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom te zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne G Ervinom Ibrahimovićem i europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio vijence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj.
Na sastanku Berlinskog procesa ministar Grlić Radman istaknuo je važnost regionalne suradnje, gospodarske integracije, energetske sigurnosti i provedbe reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji. Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi, pomirba, vladavina prava te poštovanje pravomoćnih presuda važan dio vjerodostojnog europskog puta regije.
U Morinju je ministar poručio kako svim žrtvama dugujemo trajni pijetet, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja utemeljenu na istini o onome što se dogodilo, jasnoj osudi zločina i poštovanju svih žrtava.
Naglasio je važnost spomen-ploče u Morinju i njezina teksta, koji jasno svjedoče o stradanjima zatočenika, istaknuvši da su priznanje činjenica i suočavanje s prošlošću nužni za istinsku pomirbu.
Hrvatski šef diplomacije rekao je novinarima da Hrvatska posjeduje interaktivne mape i dokumente koji pokazuju što je bilo u Hrvatskoj 31. svibnja 1990., a što godinu dana kasnije.
“Tada smo imali oko 207 plovila u Hrvatskoj i 30-ak u Crnoj Gori, a godinu kasnije situacija je obrnuta – 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
“Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara”, kazao je Grlić Radman.
On je upozorio da glorifikacija ratnih zločinaca nije u skladu s europskim vrijednostima, aludirajući na nedavni slučaj izražavanja sućuti obitelji Ratka Mladića koju je uputio predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.
„Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije”, poručio je Grlić Radman.
“Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što… postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima”, rekao je Grlić Radman, dodajući kako ima osjećaj da se ta poglavlja nekako prebrzo zatvaraju.
Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rekao je da je Crna Gora još jednom poslala poruku da ne podržava politike 90-ih, politike destrukcije, rata i nesreća.
“A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije”, rekao je Ibrahimović.
“Dakle, Crna Gora jasno poručuje da je spremna suočiti se s prošlošću kako bismo gradili bolje, kvalitetnije i prosperitetnije društvo”, rekao je crnogorski šef diplomacije.
Povjerenica Europske unije zadužena za proširenje Marta Kos ocijenila je kako zajedničko sjećanje predstavlja važan korak na putu pomirenja u regiji.
„Kada se susjedi okupe da se zajedno prisjete bolnih događaja iz prošlosti, oni otvaraju put ka zajedničkoj budućnosti. Upravo je pomirenje bilo u temeljima europskih integracija nakon Drugog svjetskog rata”, rekla je Kos.
Na pitanje hoće li i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na to da Hrvatska blokira europski put Crne Gore, Grlić Radman odgovorio je da nema blokiranja, već samo potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
“Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo”, kazao je Grlić Radman.
On je pojasnio da su žene koje su radile tu čipku bile Hrvatice, a kasnije i druge, Srpkinje i Crnogorke, ali da, kada se predstavljao i promovirao značaj ove kulturne baštine nije spomenuto to hrvatsko porijeklo.
“Kome to smeta? Pa to samo, čini mi se, pridonosi još boljem psihološkom osjećaju i Hrvata ovdje, i oni se osjećaju, naravno, da su svoji na svome. Imate vodiče u tim turističkim zajednicama gdje ne govore ništa, recimo, o crkvama koje su katoličke, ili se ne govori o nekim drugim spomenicima koji su hrvatska baština. To nije dobro”, kazao je on.
Grlić Radman naglasio je da poglavlje 23 tretira pitanje restitucije i da će tu, kako je naglasio, inzistirati na povratku oduzete imovine Hrvatima u Crnoj Gori, kao što je ranije posebnim zakonima vraćena Albancima i Srbima u toj zemlji.
“Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka”, zaključio je hrvatski ministar.
Nacionalnoplus/Hina