Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović u emisiji “Novi dan” komentirao je pontifikat pape Lava XIV., pitanje kanonizacije Alojzije Stepinac te ponovno otvorio temu interpretacije 8. svibnja 1945., poručivši kako se u Hrvatskoj već desetljećima vodi politički, a ne historiografski sukob oko prošlosti.
U razgovoru s novinarom Tihomir Ladišić Hasanbegović je upozorio da dio političke scene i danas pokušava kroz reinterpretaciju povijesti vratiti ideološke obrasce bivšeg sustava.
“Papa ostaje vjeran crkvenom učenju”
Govoreći o prvoj godini pontifikata pape Pope Leo XIV, Hasanbegović je istaknuo kako bi bilo pretenciozno donositi konačne sudove, ali smatra da je posebno zanimljiv odnos između Vatikana i politike američkog predsjednika Donald Trump.
Prema njegovim riječima, upravo je taj odnos pokazao raskorak između dnevne politike velikih sila i dosljednosti crkvenog nauka.
“S jedne strane imate državnu politiku koja izaziva brojne kontroverze i podjele u međunarodnim odnosima, a s druge dosljedno stajalište pape koji ostaje vjeran svom poslanju i crkvenom učenju”, naglasio je.
Dodao je i da hrvatski katolici zasad nemaju ozbiljnih prijepora s pontifikatom novog pape, za razliku od pojedinih rasprava koje su pratile prethodni pontifikat.
Stepinac i dalje simbol prijepora
Hasanbegović smatra da pitanje kanonizacije kardinala Stepinca neće biti zatvoreno dok se ne razriješe dublji politički i povijesni sukobi vezani uz hrvatsko 20. stoljeće.
Posebno je problematizirao uključivanje Srpska pravoslavna crkva u proces kanonizacije putem mješovitog povjerenstva, nazvavši to presedanom u povijesti Katoličke crkve.
“To pitanje daleko nadilazi samu kanonizaciju. Ono otvara bolne teme Drugog svjetskog rata, poraća i interpretacije hrvatske povijesti”, rekao je.
“Rasprava o prošlosti zapravo je rasprava o budućnosti Hrvatske”
Govoreći o stalnim prijeporima oko Drugog svjetskog rata, Hasanbegović tvrdi da problem nije u povijesnoj znanosti, nego u političkoj manipulaciji prošlošću.
“Naša javna rasprava o prošlosti zapravo nikada nije bila rasprava o prošlosti. To je rasprava o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske te o vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država”, poručio je.
Upozorio je i na, kako kaže, pokušaje rehabilitacije propalih ideoloških modela iz bivše države.
“Oživljavanje jugoslavenskog komunizma pod krinkom takozvanog antifašizma ono je što i danas izaziva duboke podjele u hrvatskom društvu”, ustvrdio je.
“8. svibnja 1945. nije donio istinsko oslobođenje”
Posebno oštar bio je oko interpretacije događaja iz svibnja 1945. godine.
Hasanbegović smatra da činjenica poraza jednog režima automatski ne znači i dolazak slobode.
“Stanje koje je nastupilo u Zagrebu 8. svibnja 1945. ne može se nazivati istinskim oslobođenjem. To nije apologija prethodnog režima, nego konstatacija povijesne činjenice”, rekao je.
Dodao je kako u Hrvatskoj i dalje postoji konfuzija oko obilježavanja Dana pobjede i završetka Drugog svjetskog rata.
Podsjetio je da se u zapadnoeuropskom kontekstu 8. svibnja obilježava kao dan završetka rata, dok je 9. svibnja, prema njegovim riječima, sovjetska interpretacija kraja rata koja nije dio zapadnoeuropske tradicije obilježavanja.
Nacionalnoplus