Hrvatska na čak 357 tajnih lokacija čuva državne robne zalihe namijenjene opskrbi stanovništva u najtežim scenarijima – u slučaju rata, velikih prirodnih nepogoda te tehnoloških i ekoloških katastrofa.
No, iza brojke od 357 lokacija krije se zabrinjavajuća rupa u sustavu. Najnovije službeno izvješće otkriva da u tim skladištima nema lijekova ni medicinskog materijala, iako je država po zakonu obvezna i to osigurati.
Rezerve za 50.000 građana – od 15 do 60 dana
Podaci su objavljeni u Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, koje je objavljeno prošlog tjedna. Prema tom dokumentu, postojeće rezerve trebale bi biti dovoljne za osnovnu opskrbu oko 50.000 građana u trajanju od 15 do 60 dana.
Radi se o zalihama koje se aktiviraju tek u izvanrednim okolnostima, kada je redovita opskrba stanovništva ozbiljno poremećena ili potpuno prekinuta. Njihova temeljna svrha je osigurati preživljavanje i dostupnost osnovnih potrepština kada sve drugo stane.
U skladištima nema ničega za bolnice
Upravo zato posebno zabrinjava ono čega u rezervama – nema.
Prema objavljenom popisu, u državnim robnim rezervama nema lijekova, sanitetskog i medicinskog materijala, kao ni medicinske opreme i potrepština nužnih za hitno zbrinjavanje pacijenata u bolnicama, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.
Riječ je o kategorijama koje po zakonu moraju biti dio državnih zaliha. Njihovo osiguravanje nije preporuka, već zakonska obveza države.
Sustav nespreman za najgori scenarij?
Taj nedostatak izravno otvara pitanje koliko je Hrvatska uopće spremna za izvanredne okolnosti.
U situaciji u kojoj bi bolnice morale istovremeno zbrinuti velik broj ozlijeđenih ili oboljelih, a redoviti opskrbni lanci bili prekinuti, država nema vlastitu rezervu lijekova i saniteta na koju se može osloniti.
Iako na papiru postoji razgranata mreža od 357 lokacija za čuvanje robnih zaliha, podaci iz izvješća jasno pokazuju da su ključne kategorije medicinskih potrepština potpuno izostavljene iz tih rezervi.