Hrvatska na dnu Europe po obrazovanju mladih: samo svaki treći ima fakultet

Unatoč sve većem broju sveučilišta i diplomskih programa, Hrvatska i dalje opasno zaostaje za ostatkom Europske unije po udjelu mladih s diplomom. Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju – Hrvatska je među tri najlošije zemlje u EU kada je riječ o visokom obrazovanju mladih do 34 godine. Lošije od nas stoje samo Rumunjska i Mađarska.

Cilj Europske unije jasan je i ambiciozan: do 2030. godine barem 45 posto mladih između 25 i 34 godine trebalo bi imati završeno visoko obrazovanje. Prosjek Unije već je vrlo blizu – 44,2 posto mladih lani je imalo diplomu u ruci. Hrvatska, međutim, od tog cilja stoji daleko.

I dok su u Vilniusu, glavnom gradu Litve, čak 71,2 posto mladih visokoobrazovani, a u Varšavi i Parizu udio prelazi 68 posto, Zagreb se može pohvaliti s 56,8 posto – dovoljno da predvodi hrvatski prosjek, ali nedovoljno da se svrsta među 25 najboljih europskih regija.

Regionalne razlike unutar zemlje dodatno produbljuju problem. U sjevernoj Hrvatskoj, gdje prevladavaju manja sveučilišta i ograničeni studijski programi, tek 32 posto mladih ima fakultetsku diplomu. Na obali, u Jadranskoj Hrvatskoj, brojka je nešto bolja – 41 posto. No, prava slika zaostajanja vidi se u Panonskoj Hrvatskoj (Karlovac, Sisak, Bjelovar, Slavonija, Baranja, Posavina), gdje je visoko obrazovanje završilo svega 26,4 posto mladih – što tu regiju svrstava među najslabije obrazovane dijelove cijele Europe.

Eurostatovi analitičari upozoravaju kako regije s najvišim udjelom visokoobrazovanih – poput Vilniusa, Pariza ili Varšave – nisu slučajno i gospodarski najrazvijenije. Kvalitetna sveučilišta, ulaganja u znanost i veća mobilnost studenata stvaraju krug koji potiče rast. Hrvatska, naprotiv, i dalje se bori s odlivom mozgova i podcijenjenim obrazovnim sustavom, što izravno utječe na razvoj tržišta rada i inovativnost.

Ako Hrvatska do 2030. ne pronađe način da zadrži mlade i motivira ih na studij – mogla bi ostati zemlja u kojoj se više cijeni diploma iz inozemstva nego ona domaća. A to je, kako sve više pokazuje statistika, recept za tiho, ali sigurno zaostajanje.

Nacionalnoplus

Podijeli objavu