Ako trgovac prodaje robu na rate, i on će ubuduće morati procijeniti bonitet kupca, kao banka.
Tako barem propisuje novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, čiji je cilj osigurati odgovorno kreditiranje i spriječiti situacije u kojima potrošači preuzimaju obveze koje ne mogu podmirivati.
Zakon je stupio na snagu, ali – ne u cijelosti. I to je tek početak zapleta.
Odgoda od pola godine – do godinu dana
Riječ je o prijenosu još jedne EU-direktive, koja kod nas otvara brojna pitanja na koja još nema odgovora, pa zakon na snagu stupa djelomično i uz odgode.
Općenito je cilj novog zakona i spriječiti prekomjerno zaduživanje građana. Krediti kućanstvima i dalje rastu po dvoznamenkastim stopama, pa dođe li do krize, postoji opasnost da ih mnogi neće biti u stanju vratiti, a onda kreću nove ovrhe i blokade, piše Aneli Dragojević Mijatović, novinarka Novog lista.
Novim se zakonom žele zaštititi potrošače, a od banaka se traži da ih dodatno informiraju, ukazuju na cijenu kredita, ne dižu dozvoljene minuse jednostrano i drugo.
No, onaj dio zakona koji se odnosi na procjenu boniteta kupaca kada kupuju na rate, ali ne preko banke, nego kod trgovca – još neće stupiti na snagu.
HANG: Trgovci dobili odgodu – jer država još nije objasnila kako da rade posao banke!
U tom su dijelu trgovci i drugi subjekti koji se mogu javiti u ulozi kreditnog vjerovnika (a nisu banke), dobili odgodu primjene od pola godine do godinu.
Naime, novi zakon sva prodajna mjesta koja odobravaju kupovinu na rate tretira kao kreditore. Utoliko su oni po novom zakonu dužni vršiti kreditnu procjenu kupca.
Odgovora nema – HNB još šuti
Nitko, međutim, još ne zna točno kako će to činiti, jer HNB, koji u tom dijelu postaje nadležan za sve vjerovnike, a ne samo banke, još nije donio predviđeni podzakonski akt.
Taj bi akt trgovcima i operaterima trebao dati točne upute o tome:
- kako vršiti kreditnu procjenu
- koje informacije od kupca smiju tražiti
- kako će ih i otkuda kupac dostaviti
Banke preko registra kredita informacije razmjenjuju. Hoće li sada ti podaci slobodno kolati?
Brojna su pitanja otvorena – od privatnosti, bankarske tajne, do toga tko i kako ima pravo baratati podacima građana, pod izlikom nekakve zaštite, a zapravo kršeći pravo na privatnost, samoprocjenu i svačiju samostalnu odluku, na koncu.
Trgovci bijesni: Novi trošak, nova zapreka prodaji
Uglavnom, novi zakon nije omiljen ni kod trgovaca koji ga doživljavaju i kao novi trošak, ali i kao moguću zapreku prodaji.
Oni, naime, moraju oformiti i posebne odjele, educirati postojeće osoblje ili zaposliti novo, koje će se baviti procjenom boniteta kupca.
Kupnju na rate koja nije vezana uz kartice odobravaju i drugi trgovci, najčešće bijelom tehnikom i drugom skupljom robom za domaćinstvo, koji sada moraju na neki način uvesti bankarske prakse.
HANG: Mali kvartovski dućan odjednom mora raditi kao banka – a tko će to platiti? Vi!
Treba naglasiti da ovu procjenu trgovci neće morati vršiti kod kupnje na kartice: računa se da je procjenu u tom dijelu već napravila banka koja je karticu izdala.
No, svaka druga kupovina na rate de facto je kredit, a onaj tko je odobrava je kreditor, pa makar bio i mali kvartovski dućan.
Uz to, trgovce već muče i sidrene cijene, pa im novi zakon, uz sidrene cijene, nosi dodatnu obvezu i trošak.
Što kažu banke? HUB: Nema opće obveze davanja podataka
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da novi zakon prvenstveno predstavlja prijenos Direktive EU-a o ugovorima o potrošačkim kreditima u hrvatsko zakonodavstvo te modernizaciju postojećeg regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja.
„Za trgovce koji samostalno omogućuju kupnju na rate, odnosno sami nastupaju kao vjerovnici, primjena novih obveza vezanih uz procjenu kreditne sposobnosti odgođena je do 1. lipnja 2027. Iz Zakona ne proizlazi opća obveza banaka da tim vjerovnicima dostavljaju podatke o zaduženosti svojih klijenata niti je propisano izdavanje posebne potvrde o ukupnoj zaduženosti koju bi potrošači morali dostavljati trgovcima. Konkretan način provođenja procjene kreditne sposobnosti dodatno će urediti HNB podzakonskim propisom”, kažu u HUB-u.
Dakle: do 1. lipnja 2027. trgovci imaju vremena. Banke im nisu dužne slati podatke o vašoj zaduženosti. A vi ne morate nositi potvrdu o tome koliko ste dužni.
Ali – što će biti nakon toga, još nitko ne zna.
Što to znači za vas, kupce?
Ukratko, ovo je ono što vas čeka:
- Kupnja na kartice – bez promjene. Procjenu je već napravila banka.
- Kupnja na rate kod trgovca – postaje kredit. Trgovac će vas morati procijeniti.
- Do 1. lipnja 2027. – odgoda. Do tada trgovci ne moraju primjenjivati nova pravila procjene.
- Nakon toga – nepoznanica. Bez podzakonskog akta HNB-a, nitko ne zna kako će procjena izgledati u praksi.
Jedno je sigurno: zakon je donesen da zaštiti potrošače od prekomjernog zaduživanja, ali je u praksi za sada donio više pitanja nego odgovora – i za trgovce, i za banke, i za građane.
A dok HNB ne donese pravila, ostaje ključno pitanje: tko će, kako i s kojim podacima odlučivati smijete li kupiti perilicu na 12 rata?
Nacionalnoplus