Piše: Dražen Prša
Raskol unutar Domovinskog pokreta postao je definitivan, a Mario Radić, jedan od osnivača stranke, zajedno sa svojim istomišljenicima koji su napustili pokret, uskoro će pokrenuti novu političku inicijativu. Prema najavama, već ovih dana diljem Hrvatske će se pojaviti plakati s prvim sloganom te inicijative. Ovaj razvoj događaja označava dublje podjele unutar političke stranke, koja je u proteklim mjesecima prolazila kroz unutarnje sukobe i neslaganja.
Sljedeći tjedan bit će predstavljen osnivački odbor nove stranke koju pokreću Mario Radić i njegovi suradnici, a programske ideje nove inicijative već se testiraju na fokus grupama. U međuvremenu, Domovinski pokret pod vodstvom Ivana Penave suočava se s procesom osipanja članstva nakon što su unutarstranački sukobi postali vidljiviji. Ova situacija ukazuje na daljnju fragmentaciju desne političke scene u Hrvatskoj, dok obje strane pokušavaju pridobiti javnu podršku.
Prema trenutnim informacijama, Domovinski pokret se suočava s daljnjim osipanjem unutar stranačkog zastupničkog kluba u Hrvatskom saboru. Nakon posljednjih promjena, broj zastupnika smanjen je s 11 na 9, a uskoro će pasti na 8 kada Damir Biloglav krajem studenog reaktivira svoj zastupnički mandat. Time se smanjuje i podrška parlamentarne većine, koja bi mogla pasti na 77, a potom na 76 zastupnika, što bi moglo otežati funkcioniranje i stabilnost vladajuće koalicije.
Argument da Igor Peternel, Krešimir Čabaj i Damir Biloglav ne mogu podržavati Vladu u kojoj su ministri Domovinskog pokreta (DP) koje smatraju odgovornima za ishod subotnjeg izbornog sabora temelji se na očiglednom sukobu unutar stranke. Ako su ti zastupnici nezadovoljni vodstvom i smatraju da su pojedini ministri ili dužnosnici DP-a pridonijeli nepoželjnim ishodima unutarstranačkih izbora, njihov daljnji angažman u podršci Vladi može biti problematičan. Time se dodatno komplicira politička scena, a potencijalni raskol u stranci DP može imati utjecaja i na stabilnost vladajuće većine u Saboru. Njihovo javno izjašnjavanje o kandidatima za vodeće dužnosti dodatno pojačava taj sukob, što može dovesti do daljnjih političkih poteškoća za DP.
Premijer Andrej Plenković se nije aktivno uključio u unutarstranačke izbore Domovinskog pokreta, niti je javno stao uz Ivana Penavu, što otežava opravdanje za uskraćivanje podrške Vladi od strane Igora Peternela, Krešimira Čabaja i Damira Biloglava. Ako Plenković nije favorizirao nijednu stranu u unutarstranačkom sukobu, ne postoji direktna veza između njegovih postupaka i njihovog nezadovoljstva ishodom izbora u DP-u. U tom kontekstu, njihovo eventualno uskraćivanje podrške Vladi ne bi bilo logično povezano s Plenkovićevim djelovanjem, već isključivo s unutarstranačkim nesuglasicama i osobnim stavovima prema vodstvu DP-a.
Odluka da uskrate podršku mogla bi biti vođena željom da se distanciraju od trenutnog vodstva stranke, ali ne nužno zbog bilo kakvog specifičnog poteza Vlade ili premijera.
“Ovako, mi smo pristali na provedbu koalicijskog sporazuma, koja nam se, moram priznati, nije baš sviđala. Zato ćemo mi najnormalnije sjesti s vladajućima i reći im koji su otprilike naši zahtjevi. Ukoliko ih oni ne prihvate, mi ćemo u Saboru biti oporba”, kazao je Mario Radić.
“Mi nismo Most da ćemo pod svaku cijenu bježati od bilo kojeg oblika vlasti. Političko-ideološki dio koalicijskog sporazuma HDZ-a i Domovinskog pokreta uopće se ne realizira i na tome ćemo mi inzistirati.
Ključne su nam politike, programski okvir koalicijskog sporazuma, ne pozicije. Sve će, mislim, biti jasno do početka zasjedanja Sabora”, objasnio je Radić polazište stranke koju će formirati s drugima koji su se našli izvan Domovinskog pokreta.
Znači da nije još isključeno da parlamentarna većina zaista bude 78 ili 79 zastupnika, kao i prije raskola u Domovinskom pokretu