Uz obvezni vojni rok, koji će nakon 17 godina ponovno biti aktiviran koncem ove ili početkom iduće godine, a podrazumijeva temeljno vojno osposobljavanje ročnika, bit će omogućeno i civilno služenje vojnog roka.
Ono je člankom 47. Ustava Republike Hrvatske omogućeno onima koji iz vjerskih, moralnih i drugih svjetonazorskih razloga ne žele držati oružje u rukama, odnosno obučavati se za obavljanje vojničkih dužnosti.
Usto, u istom članku Ustava stoji da su osobe s prigovorom savjesti “obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom”.
Stoga će u ponovno aktiviranom sustavu obveznog vojnog roka onima koji ulože prigovor savjesti biti omogućeno da odrade rok službe u Civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za njih će u sustavu Civilne zaštite služba (“civilni rok”) trajati tri mjeseca, a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave četiri mjeseca. Za razliku od ročnika čije ćetemeljno vojno osoposobljavanje trajati dva mjeseca i za što će primiti mjesečnu naknadu u iznosu od 1.100 eura, naknada za civilne ročnike bit će 250 eura mjesečno.
Ovih dana je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u čijem resoru je Ravnateljstvo civilne zaštite, kazao da će ročnici s prigovorom savjesti tijekom tromjesečne službe u Civilnoj zaštiti praktički biti angažirani 24 sata dnevno. Objasnio je da će njihova osposobljavanja u sustavu Civilne zaštite odvijati se u tri faze.
Najprije kroz temeljno osposobljavanje koje bi trajalo deset radnih dana. Potom i specijalističko osposobljavanje u trajanju od 23 dana te na koncu kroz završno uvježbavanje u državnim intervencijskim postrojbama u trajanju od 33 radna dana.
Civilno služenje vojnog roka u sustavu Civilne zaštite provodit će se nastavnim središtima Civilne zaštite u Jastrebarskom, Bizovcu i u Divuljama kod Splita.
“Planovi su da godišnje kroz taj sustav prođe 2.500 ročnika. Dakle, na kraju sljedeće godine imat ćemo 2.500 ročnika i osposobljenih ljudi za sustav civilne zaštite više nego što imamo danas. Dinamika bi bila otprilike osam uputa godišnje na izvršavanje vojne obveze civilnom službom”, rekao je Božinović.
U sustavu civilne zaštite Republike Hrvatske svaka općina, grad i županija imaju svoj stožer Civilne zaštite. U tom su sustavu i vatrogasci, volonteri Crvenog križa, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), speleolozi te članovi udruga za obuku potražnih pasa. Procjena je da je u sustavu civilne zaštite oko pet tisuća ljudi. Njihova je glavna zadaća zaštita i spašavanje ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Drugim riječima, oni koji zbog prigovora savjesti ne prođu temeljno vojno osposobljavanje i za to ne budu ‘nagrađeni’ prednošću pri zapošljavanju u javnim i državnim službama, neće proći ‘lišo’ kako to dio javnosti možda tumači, nego će biti osposobljeni za važne zadaće u kriznim situacijama koje su izvjesnije od samog rata.
“U svakom slučaju, njihova je obuka nužna i dobrodošla za svaki slučaj krize koji se može dogoditi”, kaže vojni i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec.
On ne dijeli mišljenje onih koji tvrde da je sustav civilne zaštite u Hrvatskoj zanemaren.
“Civilna zaštita ispunjava svoje temeljne sadržaje i ima svoje mjesto i ulogu pa ne vidim niti vjerujem da je u tom smislu zanemarena. Pripadnici Civilne zaštite opremljeni su svom potrebnom funkcionalnom opremom”, dodao je.
Ogorec smatra da je dojam zanemarenosti Civilne zaštite u ovdašnjem sustavu sigurnosti stvoren tijekom nekih velikih elelmentarnih nepogoda – potresa i poplava – koje su se dogodile unatrag desetak godina.
“Vojska je u tim situacijama bila medijski više eksponirana, ali je Civilna zaštita obavila je onaj prvenstveni dio poslova, dok je vojska odrađivala sekundarni dio. U tim situacijama vojska manje-više daje ljude i potrebnu koju Civilna zaštita nema”, kazao nam je Ogorec.
Pojasnio je da i civilna zaštita, poput vatrogasaca, ima stalne operativne jedinice.
“Kao što vatrogasci imaju javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva, ovdje imamo postrojbe Civilne zaštite i volontere koji u slučaju potrebe popunjavaju te postrojbe”, piše N1.