U posljednjih nekoliko tjedana policijske operacije diljem Hrvatske otkrile su niz slučajeva prostitucije, no pravorijek sudova i dalje ostavlja dojam da je kažnjavanje gotovo zanemarivo. Dva nedavna slučaja iz Zagreba i Pule ilustriraju koliko su sankcije simbolične, dok se istovremeno na hrvatskom tržištu seksa sve više uočava snažan utjecaj organiziranog kriminala, posebice srpskih mafijaških skupina.
Jedan od slučajeva uključuje 32-godišnju medicinsku sestru iz Brazila, C. M. D. L. C., koju su policajci Sektora kriminalističke policije u Zagrebu zatekli 23. rujna tijekom pružanja seksualnih usluga u apartmanu na Ilici. Brazilska državljanka, koja je svoje usluge oglašavala na stranici Eurogirlsescort i komunicirala s klijentima putem WhatsAppa, zarađivala je oko 130 eura za pola sata. Za to je dobila novčanu kaznu od 100 eura, uz dodatnih 20 eura za sudske troškove, a oduzeti su joj tek prezervativi i lubrikant – simbolični predmeti u odnosu na stvarnu zaradu.
Posebno zanimljiv detalj iz ovog slučaja je policijski prijedlog da joj se oduzmu i digitalni novčanici s kriptovalutama u vrijednosti većoj od 3.000 eura, za što je sud ipak odbio dozvolu. Time je, unatoč kazni, na slobodu izašla s nemalom svotom novca u digitalnom obliku.
Slična situacija dogodila se tri dana ranije u Puli, gdje je 25-godišnja brazilska poduzetnica R. O. M. zatečena u noćnom klubu i u stanu dok je pružala seksualne usluge za 200 eura po klijentu. Njoj je izrečena kazna od 100 eura i sudski troškovi od 40 eura.
Ovi primjeri jasno pokazuju da su kazne za prostituciju u Hrvatskoj i dalje više formalnost nego ozbiljna sankcija. Za razliku od migranata koji bivaju deportirani nakon ilegalnog prelaska granice, prostitutke koje dolaze iz inozemstva uglavnom ostaju u zemlji i nastavljaju s radom bez ikakvih prepreka. Time se omogućuje nastavak djelovanja, često u okviru već organiziranih lanaca.
Sudovi u praksi rijetko oduzimaju imovinu, posebice kada se radi o novcu u kriptovalutama, čime se dodatno olakšava kriminalnim grupama da zadrže kontrolu nad prihodom. Teško je vjerovati da su spomenute žene u Hrvatsku došle same i samostalno se bavile ovim poslom – mnogo je vjerojatnije da iza njih stoji dobro organiziran kriminal.
Posebno zabrinjava podatak o sve češćim uhićenjima pripadnika srpskih kriminalnih skupina, čiji je utjecaj u sektoru prostitucije u Hrvatskoj sve očitiji. Ove skupine navodno djeluju kao poveznik između latinoameričkih narkokartela i tržišta u jugoistočnoj Europi, kontrolirajući pritom lanac prostitucije u regiji koji uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, ali i Hrvatsku.
Dok pojedinci u ovom biznisu rade samostalno, većina prostitucije u Hrvatskoj danas je dio organiziranog kriminala pod snažnim utjecajem srpskih mafijaških klanova. Simbolične kazne i neodgovarajuće sudske mjere tek dodatno olakšavaju nastavak ovog djelovanja, dok zakonodavni okvir i provedba zakona zaostaju za stvarnim stanjem na terenu.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Hrvatska novi Amsterdam: Najstariji zanat i suvremene tehnologije” te je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.