Fotografija na kojoj su se našli Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, i pjevač Marko Perković Thompson, prerasla je okvire običnog estradno-političkog susreta i postala predmet oštre kritike Memorijalnog centra Srebrenica.
Iz ove institucije poručuju kako ovakvi istupi nisu samo privatni čin, već predstavljaju ozbiljan društveni i politički problem koji izravno zadire u temelje vladavine prava i poštovanja antifašističke baštine u Bosni i Hercegovini.
U svojoj reakciji, Memorijalni centar podsjeća na duboko ukorijenjenu kontroverzu koja prati Thompsonov lik i djelo. Njegov opus, navode, sustavno se veže uz pozdrav “Za dom spremni”, dok stihovi pjesama poput onih u “Bojni Čavoglave” ili “Genima kamenim” evociraju duhove prošlosti kroz aluzije na 1945. godinu i poraz Nezavisne Države Hrvatske.
Posebno su problematizirane i “referencije na navodne zavjere” u pjesmi “E, moj narode”, kao i slavljenje Herceg-Bosne u pjesmi “Lijepa li si” – tvorevine čije je vojno i političko vodstvo osuđeno pred sudom u Haagu.
Ovaj susret dolazi u trenutku kada se Mostar bori s posljedicama učestalog vandalizma nad Partizanskim spomen-grobljem. Memorijalni centar izravno ukazuje na izostanak političke volje struktura HDZ-a da se ovaj spomen-kompleks, na kojem počivaju i brojni židovski borci poput Leona Levija i Lea Šterna, adekvatno zaštiti.
Uništavanje spomenika palim nogometašima Veleža samo je nastavak tog zabrinjavajućeg niza koji sugerira opasan odnos prema antifašističkoj povijesti grada.
Iz Srebrenice su jasni: normalizacija ekstremističke simbolike i povijesni relativizam ne smiju proći u tišini.
Pozivajući se na Kazneni zakon BiH, koji strogo zabranjuje veličanje ratnih zločina, Memorijalni centar apelira na institucije da zakon primjenjuju neselektivno.
Njihova poruka je nedvosmislena – ostati nijem pred ovakvim pojavama značilo bi pristati na urušavanje osnovnih civilizacijskih načela na kojima bi se trebalo graditi suvremeno društvo.