U svijetu moderne politike, gdje se bitke za birače više ne vode samo na trgovima već u bespućima algoritama, najnovija Facebook „top-lista” hrvatskih političara koja je isplivala na Redditu otkrila je surovu istinu: funkcija u državi ne jamči popularnost na ekranu. Podaci o broju pratitelja nisu samo puke brojke; oni su ogledalo osobnog brenda, karizme i sposobnosti da se probije informacijski šum u kojem živimo.
Neprikosnoveni vladari ekrana
Na samom vrhu, očekivano, stoluje Zoran Milanović. Sa svojih 185 tisuća pratitelja, predsjednik Republike dokazuje da njegov polemični stil i „uličarski” šarm imaju itekakvu prođu kod publike. Odmah mu za vratom diše Mostov Marin Miletić (172 tisuće), koji je od Facebooka napravio vlastitu propovjedaonicu, dokazujući da se uz jaku osobnu mobilizaciju može parirati i najvišim državnim dužnosnicima.
Zanimljivo je da premijer Andrej Plenković, unatoč golemoj logistici i sveprisutnosti, sa 112 tisuća pratitelja debelo zaostaje za svojim glavnim rivalom s Pantovčaka. Dok premijer komunicira institucionalno i odmjereno, narod očito radije „skrola” po profilima onih koji ne biraju riječi, poput Mire Bulja i Nikole Grmoje, koji stabilno drže visoke pozicije u digitalnom vrhu.
Srednja struja i skromni doseg gradonačelnika
Sredina ljestvice nudi zanimljive paradokse. Dok Ivan Penava i Dalija Orešković održavaju solidnu vidljivost, pravo je iznenađenje relativno skroman doseg zagrebačkog gradonačelnika. Tomislav Tomašević sa 42 tisuće pratitelja kaska za lokalnim čelnicima poput Bulja, što otvara pitanje – je li upravljanje glavnim gradom „ubilo” njegov aktivistički digitalni polet? Slično prolaze i europarlamentarci poput Biljane Borzan i Tonina Picule, koji usprkos utjecaju u Bruxellesu, u domaćem digitalnom dvorištu ne uspijevaju zapaliti mase.
Debakl na dnu: Ambicije bez pokrića
Najveći šamar digitalna realnost zadala je onima koji pucaju najviše. Dok Gordan Jandroković i Davor Ivo Stier tabore na začelju, prava se drama odvija na samom dnu liste. Tamo se, sa svega 7 tisuća pratitelja, smjestio Siniša Hajdaš Dončić.
Iako on u svakom javnom nastupu rezolutno najavljuje kako će postati idući hrvatski premijer, brojke govore drugu priču. U eri u kojoj se vlast osvaja klikovima i mobilizacijom masa, ambicija čovjeka kojeg na najpopularnijoj mreži prati manje ljudi nego prosječnu regionalnu influencericu, djeluje u najmanju ruku – nadrealno. Teško je povjerovati u juriš na Banske dvore s digitalnom vojskom koja bi jedva ispunila tribine lokalnog stadiona.
Sjena bivše predsjednice
I dok se aktualni političari bore za mrvice pažnje, iz sjene ih sve skupa nadgleda Kolinda Grabar Kitarović. S preko 600 tisuća pratitelja, ona je i dalje apsolutna kraljica hrvatskog digitalnog prostora. Iako se politikom trenutno ne bavi, njezina baza ostaje netaknuta – trajni podsjetnik današnjim akterima da se popularnost ne gradi pukim imenovanjem na funkciju, već nečim što se očito ne može kupiti stranačkom iskaznicom.
Digitalna popularnost, istina, nije isto što i izborna pobjeda, ali u 2026. godini ona je njezino predvorje. Tko nema ključ od tog predvorja, teško će ikada otvoriti vrata prave moći.