Jeste li se ikada zapitali koje zemlje plaćaju najbolje u Europi? Ili kakva je vaša plaća u odnosu na druge u EU-u?
Eurostatova nova metodologija za izračun prosječne godišnje usklađene plaće po zaposleniku za puno radno vrijeme pruža koristan alat za usporedbu plaća među zemljama EU-a. Ovaj izračun temelji se na prosječnoj bruto godišnjoj plaći za puno radno vrijeme, a uzima u obzir razlike u troškovima života i druge ekonomske čimbenike.
Prema podacima za 2023. godinu, razlike u prosječnim godišnjim plaćama među državama članicama EU-a bile su značajne. Najniže prosječne plaće bile su u Bugarskoj, gdje su iznosile 13.503 eura, dok je Luksemburg imao najvišu prosječnu plaću od 81.064 eura. Prosječna plaća u EU-u bila je 37.863 eura, što odražava visoki stupanj razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja unutar Unije.
Ovaj pokazatelj omogućava jasnu usporedbu standarda života i radnih uvjeta među članicama EU-a, naglašavajući razlike u razini plaća, ali i u životnim troškovima.
Gdje su najbolje plaće?
Devet država članica ima plaće iznad prosjeka EU-a, dok je 17 zemalja palo ispod. Nizozemska nije uključena u podatke zbog razlika u metodologiji, piše Euronews.
Prema Eurostatovim podacima za 2023. godinu, osim Luksemburga, još pet zemalja EU-a imale su prosječnu godišnju prilagođenu plaću iznad 50.000 eura. To su:
Danska – 67.604 €
Irska – 58.679 €
Belgija – 57.989 €
Austrija – 54.508 €
Njemačka – 50.988 €
Osim toga, Finska, Švedska i Francuska bile su također iznad prosjeka EU-a, što znači da su u tim zemljama plaće bile više od 37.863 eura, koliko iznosi prosjek EU-a.
S druge strane, na dnu ljestvice plaća nalaze se zemlje poput Bugarske, gdje je prosječna godišnja plaća bila samo 13.503 eura. Ostale zemlje s plaćama ispod 20.000 eura bile su:
Mađarska – 16.895 €
Grčka – 17.013 €
Rumunjska – 17.739 €
Poljska – 18.054 €
Slovačka – 19.001 €
Ove velike razlike u plaćama pokazuju duboke ekonomske nejednakosti unutar EU-a, koje su rezultat različitih životnih troškova, ekonomskih uvjeta i produktivnosti rada u pojedinim državama.
Kako stoji Hrvatska?
Italija i Španjolska su ispod prosjeka EU-a s godišnjim plaćama od približno 32.500 eura.
Hrvatska je u donjoj polovici ljestvice s prosječnom godišnjom plaćom od 21.523 eura. Susjedna Slovenija je devet mjesta s ispred nas s prosječnom godišnjom plaćom od 33.081 eura.
Kupovna moć
S obzirom na to da životni troškovi variraju od države do države, treba uzeti u obzir i standard kupovne moći (PPS). Kad se godišnje plaće usklade s tim standardom kupovne moći, razlike su manje u odnosu na nominalne brojke. Međutim, i dalje postoje značajne razlike diljem EU-a.
Prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme po zaposleniku, mjerena u PPS-u, kretala se od 20.525 u Grčkoj do 53.745 u Luksemburgu. U nominalnim brojkama, Grčka je zauzela treće mjesto od dna, ali je imala najlošiji rezultat u PPS-u.
U ovom pokazatelju samo je sedam zemalja premašilo prosjek EU-a: Luksemburg, Belgija, Danska, Njemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Kako su se prosječne plaće mijenjale od 2022. do 2023. godine?
Među 26 zemalja EU-a, prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme po zaposleniku smanjila se samo u Švedskoj između 2022. i 2023.
U Švedskoj je prosječna plaća pala za 1817 eura, odražavajući pad od 4%. Međutim, ovo smanjenje posljedica je pretvorbe švedske krune u eure; u domaćoj valuti, plaće su malo porasle. U EU-u su plaće porasle za 2225 € ili 6%.
Nominalno, plaće su najviše porasle u Luksemburgu, Belgiji i Irskoj i u svakoj od ovih zemalja iznose preko 4000 eura. Prosječne plaće na Malti, u Grčkoj i Italiji porasle su manje od 1000 eura.
Promatrajući promjene u postocima, najviše su porasle Rumunjska, Mađarska, Poljska, Latvija i Hrvatska, gdje su prosječne plaće porasle više od 15 posto.
Nasuprot tome, povećanja su bila ispod 5% na Malti, u Italiji, Grčkoj, Danskoj, Finskoj i Cipru.
