Hrvatski sabor u petak je izglasao dva ključna zakonska paketa koji donose korjenite promjene u sustav nacionalne sigurnosti i svakodnevni život građana. Izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je usklađen s europskim Paktom o migracijama i azilu, država značajno postrožava migrantsku politiku. Istovremeno, jednoglasno usvojenim izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, građani dobivaju snažne alate u borbi protiv trgovačkih i telekomunikacijskih trikova.
Migrantska politika: Stop manipulacijama i obvezno učenje hrvatskog jezika
Novi zakon o azilu, koji je podržalo 83 zastupnika dok ih je 33 bilo suzdržano, primarno je usmjeren na suzbijanje zlouporaba i sprječavanje tzv. sekundarnih kretanja ilegalnih migranata. Država uvodi čvrste mehanizme nadzora i upravljanja prihvatom, jasno dajući do znanja da nacionalna sigurnost i javni red moraju biti zaštićeni.
Ključne promjene u sustavu azila uključuju:
-
Ograničavanje kretanja: Uvodi se mogućnost restrikcije slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu ako to zahtijevaju razlozi javnog reda ili kako bi se spriječilo samovoljno bježanje iz prihvatilišta.
-
Stroža biometrijska kontrola: Kroz sustav Eurodac uzimat će se otisci prstiju i fotografije svim osobama starijim od šest godina. Za maloljetnike bez pratnje ovaj postupak provodit će posebno osposobljeni službenici, što služi i kao zaštita od trgovine ljudima.
-
Gubitak statusa za opasne pojedince: Jasno se propisuje prestanak međunarodne zaštite u slučajevima kada osoba predstavlja ozbiljnu prijetnju za hrvatsko društvo ili nacionalnu sigurnost.
-
Brze dablinske procedure: Uvodi se zajednička EU lista sigurnih zemalja te se skraćuju rokovi za transfere u države članice u kojima migranti moraju proći proceduru.
Uvodi se i obvezni mehanizam solidarnosti (premještaj tražitelja ili financijski doprinosi za države pod pritiskom), kao i obvezna granična procedura za sve koji pokušaju obmanuti institucije lažnim podacima ili dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila (manjom od 20 posto).
Nacionalni i kulturni identitet kao uvjet: Socijalna prava za osobe s odobrenom zaštitom od sada će biti strogo uvjetovana sudjelovanjem u obveznim integracijskim programima. Azilanti će biti dužni položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine, odnosno na razini A2 u roku od tri godine od stjecanja statusa.
Vrijedi istaknuti i da pravnici iz nevladinih udruga više neće moći pružati pravnu pomoć u području međunarodne zaštite.
Zaštita potrošača: Kraj mukama s teleoperaterima i „botovima“
Na području zaštite potrošača, Sabor je jednoglasno donio paket kojim se u domaće zakonodavstvo ugrađuju tri važne direktive EU-a. Cilj je modernizacija tržišta i vraćanje ravnoteže u odnos između velikih kompanija i hrvatskih građana.
Najveća novost koja će obradovati mnoge jest uvođenje gumba za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu. To znači da će građani ugovore s trgovcima i teleoperaterima moći raskinuti jednako brzo i jednostavno kako su ih i sklopili – običnim klikom na internetskoj stranici, bez dugotrajnih poziva i administrativnih prepreka.
Novi zakon donosi i sljedeća prava:
-
Pravo na živog čovjeka: Potrošači imaju pravo zahtijevati komunikaciju s fizičkom osobom, a ne samo s automatiziranim “chat botovima”.
-
Pravo na popravak (Right to Repair): Proizvođači će morati osigurati popravak i rezervne dijelove i nakon isteka zakonskog jamstva. Trgovci više neće smjeti odbiti popravak samo zato što je uređaj prethodno bio kod neovlaštenog servisera ili ga je kupac pokušao popraviti sam.
-
Transparentna sniženja: Kako bi se stalo na kraj lažnim popustima, snižena cijena na akcijama i rasprodajama morat će se računati u odnosu na najnižu cijenu tog proizvoda u prethodnih 30 dana.
-
Borba protiv “greenwashinga”: Uvode se stroga pravila protiv lažnog zelenog marketinga, odnosno prakse kojom tvrtke svoje proizvode prikazuju ekološki prihvatljivijima nego što oni u stvarnosti jesu.
Oporbena kritika uoči glasanja
Iako je zakon o potrošačima usvojen jednoglasno, saborsku raspravu obilježila je oštra kritika Mostovog zastupnika Marina Miletića, koji je prozvao Vladu zbog općeg odnosa prema domaćem gospodarstvu.
“Milijarde su umočene u poljoprivredu, a potpuno ovisimo o uvozu. Obiteljski iznajmljivači se gaze, naše obrtnike se gazi, ljude koji pune proračun, a pogoduje se bankama, hotelskim lancima, velikim multinacionalnim kompanijama”, poručio je Miletić, upitavši koga zapravo štiti Plenkovićeva vlada.
Nacionalnoplus