U sklopu radnog posjeta Sarajevu, gdje se održava konferencija Europske pučke stranke (EPP) o proširenju Europske unije, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto potpisali su u ponedjeljak strateški važan ugovor o graničnim prijelazima. Riječ je o prvom ovakvom dokumentu nakon 2013. godine, koji postavlja pravne temelje za znatno učinkovitiji nadzor, ali i drastično olakšanje prometa ljudi i roba između dviju država.
Lakši prolaz za gospodarstvo: Kamensko i Izačić otvoreni za sav teret
Novi sporazum donosi konkretne ekonomske benefite. Umjesto dosadašnja dva, sada će postojati čak pet prijelaza preko kojih je omogućen promet roba koje podliježu inspekcijskim nadzorima. Ključne točke poput Kamenskog i Izačića pretvaraju se u prijelaze otvorene za sve vrste tereta uz puni inspekcijski nadzor, dok je niz drugih pograničnih prijelaza prekategoriziran u međunarodne prijelaze za putnički promet.
Hrvatski premijer naglasio je kako će ove promjene dati snažan vjetar u leđa daljnjem razvoju gospodarske razmjene, koja je u prošloj, 2025. godini, dosegla respektabilnu razinu od četiri milijarde eura. Uz to, Plenković je apostrofirao važnost energetske neovisnosti kroz projekt Južne interkonekcije, potvrdivši da je Hrvatska u potpunosti spremna odraditi svoj dio posla u povezivanju plinskih mreža.
Jednakopravnost Hrvata i izborni zakon: “U HDZ-u nismo od jučer”
Tijekom susreta snažno je podcrtano pitanje političkog opstanka i ravnopravnosti Hrvata u BiH kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Plenković je ponovio jasan stav Zagreba: legitimno predstavljanje i pravedan način biranja članova Predsjedništva BiH moraju se riješiti dogovorom domaćih političkih aktera kroz izmjene izbornog zakona.
Borjana Krišto je pritom zahvalila Plenkoviću, nazvavši ga iskrenim prijateljem Bosne i Hercegovine, te podsjetila da Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima ustavnu i povijesnu obvezu skrbiti o pravima Hrvata u BiH. Upozorila je da trenutna preglasavanja stvaraju frustracije i duboko nepovjerenje među narodima.
Zanimljiv politički trenutak zbio se prilikom novinarskih pitanja o inicijativi Domovinskog pokreta (DP) i njihovoj deklaraciji o obnovi Herceg-Bosne. Plenković je taj potez koalicijskog partnera elegantno spustio na zemlju, nazvavši ga tek pokušajem DP-a “za političkom vidljivošću”.
“O tome znamo dosta, radimo to s respektom prema BiH, s konstruktivnim pristupom da se riješi problem i ne prešućujemo ga”, poručio je Plenković, dodajući znakovito kako u HDZ-u “nisu od jučer” kada je u pitanju suradnja s BiH i borba za prava tamošnjih Hrvata.
Unutarnje blokade u BiH: Može li izdržati prijelaz kod Gradiške?
Iako je sporazumom usuglašen nastavak primjene privremenog režima na novom, iznimno prometnom graničnom prijelazu kod Gradiške, nad cijelim projektom i dalje visi sjena unutarnjih političkih obračuna unutar BiH. Naime, novi prijelaz je otvoren u svibnju nakon što se na starom mostu preko Save urušila ograda, pa su policija i carina hitno premještene.
Međutim, iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) stižu dramatična upozorenja da bi rad novog prijelaza mogao biti doveden u pitanje već nakon tri mjeseca. Razlog su unutarnje blokade u Upravnom odboru UNO-a. Član tog odbora, Zijad Krnjić, odbija dati suglasnost za izmjene pravilnika o radu carinske službe dok se među entitetima ne poravnaju dugovi nastali na temelju raspodjele prihoda od PDV-a. Zbog ovog ucjenjivačkog tona i nedostatka konsenzusa u Sarajevu, tehničko pitanje međunarodnog prometa ponovno je postalo talac lokalne politike.
Nacionalnoplus/Vlada RH