Piše: Dražen Ciglenečki
Zakon koji je Plenković obećao Penavi radi već punih šest godina, a sad bi mogao biti usvojen u kompromisu HDZ-a i DP-a
Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Igor Peternel potvrdio je jučer da će stranačko Predsjedništvo tek razgovarati o dogovoru Ivana Penave i Andreja Plenkovića u vezi izbora Milorada Pupovca za čelnika Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
– Nisam obaviješten da je tu postignuto neko definitivno rješenje, relativizirao je Peternel objavu premijera, a zatim i predsjednika DP-a da će Pupovac biti izabran za predsjednika spomenutog odbora, a da to neće prouzročiti raskida koalicije dviju stranaka.
Peternel je otkrio novinarima da su u Domovinskom pokretu prethodno zagovarali drukčiju formulu.
Uvjeravanje većine
– Naši su išli prema HDZ-u s prijedlogom da se taj odbor razdvoji. Ostao bi Odbor za nacionalne manjine, a ljudska prava bi se spojila s Odborom za ravnopravnost spolova. Nema razloga da zastupnici nacionalnih manjina imaju ultimativno pravo na zastupanje ljudskih prava.
Ne, kažem, još ćemo se konzultirati jer glasanje ionako nije ovaj nego sljedeći tjedan. Svakako nećemo biti za to da Pupovac bude predsjednik ovog odbora, a što će biti s našom suradnjom s HDZ-om – odlučit će se.
Ne tvrdim da bi ovo ugrozilo našu suradnju, ali svakako ne bi ostavilo lijep dojam. Ako do te odluke dođe, onda znamo da je tu Domovinski pokret i da postoji HDZ. Jedna stranka koja se s tim ne slaže, a druga stranka koja na tome inzistira i ide čak toliko daleko da će se izglasati sa SDP-om. Pa, super, neka birači i to čuju, istaknuo je Peternel.
Dakle, Penava će još morati uvjeriti većinu u Predsjedništvo DP-a da je u zamjenu za popustljiv stav prema Pupovcu dobio od Plenkovića obećanja koja predstavljaju itekako dobru kompenzaciju.
Jedno se odnosi na pripremu izmjene Zakona o grobljima, temeljem kojih bi »micalo četničke spomenike diljem Hrvatske«, a posebno onaj koji najviše strši, pravi mauzolej Vukašinu Šoškoćaninu u Borovu Selu.
Na tome bi trebalo raditi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, što ga vodi HDZ-ovac Branko Bačić. Isti je resor, međutim, još prije šest godina u e-savjetovanje uputio Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o grobljima, koji je za cilj imao upravo redizajn ploča na grobovima pojedinih srpskih pobunjenika.
U obrascu o kojem je e-savjetovanje završeno 25. listopada 2018. navodi se da se Zakon o grobljima želi uskladiti sa »Zaključcima i preporukama Vijeća za suočavanje s rezultatom vladavine nedemokratskih režima«.
Riječ je o tijelu sastavljenom mahom od povjesničara koje je Vlada 2017. osnovala kako bi se pronašlo odgovore za neke još sporne stvari iz traumatičnih razdoblja hrvatske prošlosti.
Pravno uređenje
Kao ishod koji se namjeravao postići promjenama Zakona o grobljima označen je »propisivanje posebnih administrativnih pravila ponašanja na grobljima kad se radi o natpisima kojima se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Republiku Hrvatsku od 1991. do 1995. godine ili se veliča sama ta agresija i/ili velikosrpstvo«.
To bi se, konkretno, činilo »sprječavanjem i uklanjanjem natpisa« kojima se veliča agresija na Hrvatsku i velikosrpstvo.
U suglasju je to s preporukom Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima o tome da se ne smatra neprihvatljivom dopunom Zakona o grobljima koja bi se odnosila na »pravno uređenje spornih natpisa poruka na grobnim spomenicima kojima se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Republici Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine ili se veliča sama ta agresija i/ili velikosrpstvo«.
U ovom se dokumentu izdvajaju dva takva spomenika, onaj Šoškoćaninu na kojem piše »I sada gledam Borovo rođeno moje selo, braću i sestre i srpske borce. Moje bitke biju žestoko, ponosno dižu čelo i srpske zastave visoko i tvrdo na srpskoj zemlji stoje«, te grob u Krnjaku pokraj Karlovca s natpisom »Poginuo od krvnika MUP-a i ustaških gardi, na mostu život dao si mladi, za srpski narod ponosno. si pao«.
Plan je bio da se Zakon o grobljima izmjeni do kraja 2019., ali od toga nije bilo ništa.
Pitali smo jučer HNS-ovca Predraga Štromaru, koji je tada bio na čelu resora graditeljstva, gdje je zapelo.
– Moram priznati da se ne sjećam što je s tim bilo. Nije nam to bio prioritet, imali smo toliko drugih obveza u našem ministarstvu, rekao nam je Štromar.
Slijedi odluka je li SDSS i dalje opora
Uobičajeno je da saborska većina podrži oporbene prijedloge za popunu odbora i obratno. Zato ako će Odbor za izbor i imenovanja, na prijedlog Kluba zastupnika nacionalnih manjina i uz potporu HDZ-a, predložiti da se za predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izabere Pupovca, na plenarnoj sjednici će se za to od oporbenih stranaka, kako su najavile, glasati barem one najjače, SDP i Možemo! Iz Mosta su već poručili da neće jer nije riječ o standardnoj proceduri, budući da je većinski DP protiv Pupovca, ali za njegov izbor će biti i više nego dovoljno glasova.
Ne, Pupovčevo preuzimanje dužnosti predsjednika radnog tijela koje je u kvoti parlamentarne većine otvorit će problem za oporbu jer SDSS-ovci već imaju pozicije u odborima na temelju toga što se njihovu stranku prije nekoliko tjedana smatralo oporbenom.
Primjerice, sam Pupovac predstavlja podršku u tri odbora, za vanjsku politiku, za europske poslove i za međuparlamentarnu suradnju, a na čelu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bit će na inicijativu vladajuće kolicije. I Igor Peternel jučer je upozorio na ovu dvojnost SDSS-a.
– Duboko je problematično da gospodin Pupovac bude predsjednik jednog odbora u većinskoj kvoti, a njegova kolegica iz SDSS-a Jeckov je potpredsjednica Odbora za poljoprivredu u kvoti oporebe. Nelogično je to, rekao je Peternel novinarima.
HDZ-u je sasvim prihvatljiv ovakav status SDSS-a u Saboru, ali na neki način oporbeni klubovi već izražavaju nezadovoljstvo što su toj stranci pripala neka mjesta rezervirana za manjinu iako je, makar djelomično, dio vladajuće koalicije.
Bit će, međutim, kako odluče SDP i Možemo!, te će dvije stranke presuditi hoće li se, nakon što se SDSS pridružio i parlamentarnoj većini, napraviti novu kadrovsku križaljku opozicije bez te stranke ili će sve ostati kako je sada.
Novi list