Hrvatski zdravstveni sustav dosegnuo je važnu psihološku i statističku prekretnicu. Prema najnovijim podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), protekla je godina bila prva od srpnja 2013. u kojoj je bilanca odlazaka i povrataka liječnika završila u “plusu”.
Tijekom prošle godine u Hrvatsku se vratilo 65 liječnika, dok ih je u inozemstvo otišlo 64. Iako je riječ o minimalnoj razlici, trend je jasan: broj odlazaka je na povijesno najnižim razinama od ulaska u Europsku uniju.
Kraj “velike migracije”?
Usporedba s prethodnim godinama zorno prikazuje razmjere promjene. Dok je lani otišlo 64 liječnika, pretprošle godine ta je brojka bila blizu 100, a tijekom 2023. godine čak 141. Stručnjaci i strukovna komora slažu se u jednom – povećanje plaća u sektoru pokazalo se kao najučinkovitija brana odljevu mozgova.
Pogled na ukupne brojke (od 2013. do siječnja 2026.): Ukupno otišlo: oko 1.600 liječnika, ukupno se vratilo: 440 liječnika, stopa povratka na razini države: približno 28 %
Regionalne razlike: Podravina se vraća, Virovitica “na nuli”
Podaci HLK-a otkrivaju zanimljivu regionalnu dinamiku. U Koprivničko-križevačkoj županiji dosad je inozemnu karijeru potražilo 38 liječnika, a do ovog tjedna vratilo ih se osmero (21 %). Iako je to ispod državnog prosjeka, situacija je znatno bolja nego u susjedstvu.
Naime, jedna se županija ističe kao negativan rekorder. U Virovitičko-podravsku županiju do danas se nije vratio niti jedan jedini doktor koji je otišao raditi izvan granica Hrvatske.
Što ovo znači za pacijente?
Iako je ovaj trend optimističan, sustav se i dalje bori s posljedicama desetljeća iseljavanja. Činjenica da se svaki četvrti liječnik na kraju vrati u domovinu daje nadu da će bolnice, osobito u manjim sredinama, lakše popunjavati prazna mjesta. Ipak, primjer Virovitice pokazuje da sama povišica nekad nije dovoljna ako izostanu širi uvjeti za život i rad u lokalnoj zajednici.
Nacionalnoplus