Putovanje željeznicom između Zagreba i Beograda za samo četiri sata zvuči kao futuristički san, no zapravo je to slika iz davne, zaboravljene prošlosti. Dok danas izravna putnička veza ni ne postoji, davne 1938. godine, vlakovi su tu rutu od 412 kilometara prelazili upravo u tom impresivnom vremenu. Ironično, sedamdeset godina kasnije, putovanje je trajalo dvostruko duže, da bi danas potpuno nestalo.
Korona kao izgovor, povratak na čekanju
Neposredni povod za prekid prometa bio je koronavirus. Iako je pandemija odavno prošla, putnički vlakovi nisu se vratili na tračnice koje spajaju dva glavna grada.
Europski plan: Povijest se ponavlja do 2040.
No, prema najnovijim planovima Europske unije (EU), ta bi se “povijest trebala ponoviti” i to mnogo brže.
Glavni gradovi dviju susjednih zemalja trebali bi ponovno biti željeznički povezani 2035. godine, gotovo stoljeće nakon što se to moglo u Kraljevini Jugoslaviji.
We’re launching a bold plan to make high-speed rail the fastest, more sustainable way to travel across Europe by 2040. 🚆
It’s a concrete timeline to remove bottlenecks, unlock investment, and harmonise rail systems⬇️ pic.twitter.com/QH5x1eEhOS
— European Commission (@EU_Commission) November 5, 2025
Ova veza je mali, ali ključni dio ambicioznog plana nazvanog “Povezivanje Europe brzim željezničkim prugama” (Connecting Europe through High-Speed Rail). Projekt se bavi trenutačnim stanjem i planiranim razvojem mreže brzih željeznica EU duž europskih prometnih koridora do 2040. godine.
Ključna stavka: Unatoč tome što nije članica EU, Srbija je uključena u dokument kao dio regionalne mreže koja bi trebala povezivati regiju od Budimpešte do Atene.
Brzina i rokovi
Plan predviđa dvije kategorije moderniziranih pruga:
Pruge za brzine oko 160 km/h.
Pruge za brzine od 200 km/h i više.
Definirani rokovi za realizaciju su 2030., 2035. i 2040. godina.
Zagreb – Ljubljana: Prva faza u regiji
Pravac prema Zagrebu i Ljubljani, koji također godinama ne postoji, ucrtan je na europsku kartu s rokovima:
Zagreb: 2035. godina
Ljubljana: 2040. godina
Planirana brzina na toj trasi je 160 km/h, uz napomenu da će biti čestih promjena maksimalnih brzina. Ipak, na pruzi već postoje segmenti, “džepovi”, na kojima se već sada može razviti brzina od 200 kilometara na sat.
Trenutačno, jedini željeznički promet koji se odvija između Zagreba i Beograda je teretni. Ostaje otvoreno pitanje: hoće li Hrvatska i Srbija čekati 2035. godinu i europska sredstva, ili će pronaći način da se organiziraju i uspostave vezu i prije službenih rokova.
Širenje mreže
Do 2040. godine, željeznička karta regije trebala bi biti značajno transformirana:
Povezivanje Beograda i Prištine.
Uspostava linije prema Sarajevu, koja bi trebala ići preko Slavonskog Broda.
Nakon desetljeća stagnacije i nazadovanja, regija konačno gleda na željeznicu ne kao na relikt prošlosti, već kao na okosnicu budućeg prometa.
Nacionalnoplus