Hrvatsko tržište rada u prva tri mjeseca 2026. godine bilježi značajan nominalni rast primanja. Prosječna neto plaća, u koju su uračunati i svi dodaci, popela se na 1.609 eura. Iako na papiru zvuči obećavajuće — riječ je o rastu od devet posto u odnosu na prošlu godinu — dublji pogled u brojke otkriva lice i naličje domaće ekonomije.
Naime, ključni podatak koji preciznije oslikava stvarnost je medijalna plaća koja iznosi 1.500 eura. To u prijevodu znači da više od polovice zaposlenih u Republici Hrvatskoj prima iznos manji od navedenog prosjeka, dok statistiku “popravljaju” visoka primanja u deficitarnim i visokotehnološkim sektorima.
IT i tehnologija na vrhu, tekstil i usluge na dnu
Jaz između sektora i dalje je dubok. Ako radite u IT sektoru, vaša su primanja u prosjeku 1.955 eura, što je 21 posto iznad državnog prosjeka. Slijede ih stručnjaci u tehnologiji i razvoju s prosjekom od 1.914 eura.
Na samom vrhu piramide nalaze se kontrolori leta, piloti, liječnici i iskusni programeri, čija mjesečna primanja nerijetko premašuju magičnu granicu od 3.000 eura. S druge strane, radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji, kao i oni u pomoćnim zanimanjima poput njegovatelja i spremačica, često ne dosežu ni 1.100 eura, boreći se s troškovima života koji rastu brže od njihovih primanja.
Gdje se najviše isplati raditi?
Podaci servisa MojaPlaća (pod upravljanjem Alma Career Croatia) jasno ukazuju na nekoliko ključnih faktora koji određuju debljinu vašeg novčanika:
Vlasništvo tvrtke: Strani privatnici i dalje su najdarežljiviji s prosjekom od 1.749 eura. Domaće privatne tvrtke, državni sektor te javna uprava kreću se oko ili malo ispod prosjeka (od 1.562 do 1.586 eura).
Veličina je bitna: Veliki sustavi nude veću sigurnost i veće plaće (1.680 eura), dok zaposlenici u malim tvrtkama do 10 zaposlenih u prosjeku primaju 200 eura manje.
Obrazovanje se isplati: Oni s MBA diplomama ili postdiplomskim studijima zarađuju čak 47 posto više od prosjeka, dosežući preko 2.300 eura.
Regionalne razlike i rodni jaz
Geografija sreće u Hrvatskoj i dalje je centrirana oko metropole. Dok je u Zagrebu prosjek 1.732 eura, u Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji plaće su čak 14 posto niže od državnog prosjeka.
Zabrinjava i podatak o rodnoj neravnopravnosti. U prvom kvartalu 2026. godine muškarci su zarađivali prosječno 1.730 eura, dok su žene za isti period primale 1.512 eura. Taj jaz od 14 posto jasno pokazuje da, unatoč modernizaciji tržišta, strukturni problemi i dalje opstaju.
Dok statistika pokazuje rast, za prosječnog radnika u Hrvatskoj pitanje ostaje isto: prati li taj rast plaća i realnu kupovnu moć u vremenima stalnih poskupljenja?
Nacionalnoplus