U subotnje jutro, tiho kao molitva i dostojanstveno kao život koji slave, relikvije blaženog Alojzija Stepinca krenule su iz njegova bogoslužnog prostora na Kaptolu prema Krašiću — mjestu njegove zadnje zemaljske postaje i trajnog svjedočanstva vjernosti savjesti. Put ih vodi kroz Špansko i Kerestinec, kao svojevrsni poziv svim vjernicima da se pridruže ovom hodočašću srca, zahvalnosti i poniznosti.
U 16:45 sati Stepinčeve će relikvije stići u Krašić, gdje će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvoditi misu u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva. Tom odlukom, relikvije — njegovo tijelo, koje je podnijelo teret progona, laži i zatočeništva — bit će tijekom Jubilarne godine dostupne vjernicima na čašćenje upravo ondje gdje je Blaženik u tišini trpljenja postao simbolom nepokolebljive vjere.
Nadbiskup Kutleša u svome je proglasu dirljivo podsjetio na studeni 1952., kada je vijest o Stepinčevu imenovanju kardinalom presjekla tamu komunističkog progona i donijela dašak svjetlosti hrvatskim vjernicima. Bila je to nada koja je probijala zidove Krašića, nada utemeljena na Stepinčevoj čvrstoj sigurnosti: da je jedino Krist izvor snage, istine i slobode.
Danas, 65 godina nakon njegova odlaska u vječnost, relikvije se vraćaju narodu kao blizak znak Božje blizine u vremenu koje ponovno puca od nemira, ratova i rastrganosti. Kutleša poziva vjernike da u došašću krenu prema Krašiću, pred relikvijama i pred Presvetim pronađu mir koji svijet ne može dati, i zahvale čovjeku koji je za Crkvu i domovinu dao sve što je imao — osim vjere, koju mu nitko nije mogao oduzeti.
Neka ovo hodočašće bude potvrda naše vjernosti, naše zahvalnosti i naše molitve za dan kada će Crkva, pred cijelim svijetom, izreći ono što hrvatski narod već dugo zna:
bl. Alojzije Stepinac — svetac našega vremena.
NP