Hrvatski sabor sutra stavlja točku na i ovogodišnjeg proljetnog zasjedanja. Pred zastupnicima je opsežan i politički iznimno težak paketić glasovanja nakon kojeg parlamentarna govornica utihne na puna dva mjeseca. Prije nego što spakiraju kofere i iskoriste ustavno pravo na ljetni odmor koji traje do 15. rujna, zastupnici moraju donijeti odluke koje izravno dotiču kako nacionalne interese izvan naših granica, tako i svakodnevni život te novčanike hrvatskih građana.
Obrana nacionalnog ponosa: Čvrst štit za prava Hrvata u BiH
Jedna od najvažnijih točaka sutrašnjeg dana svakako je izjašnjavanje o Rezoluciji o osnaživanju Hrvata u BiH, koju je inicirao Domovinski pokret. Ovaj dokument, pretočen u devet jasnih točaka, šalje nedvosmislenu poruku službenog Zagreba: vrijeme preglasavanja i izbornog inženjeringa nad najmalobrojnijim konstitutivnim narodom u susjednoj državi mora postati prošlost.
Rezolucijom se oštro osuđuju dosadašnji pokušaji nametanja političkih predstavnika Hrvatima u tijelima vlasti, napose u Predsjedništvu BiH, te se daje puna potpora stvaranju zasebne izborne jedinice. Sabor ovime planira obvezati Vladu na još snažniju diplomatsku i operativnu borbu za punu političku ravnopravnost našeg naroda preko granice, jasno poručujući da ustavni položaj Hrvata u BiH nije i nikada neće biti “unutarnje pitanje” u koje se Hrvatska nema pravo miješati.
Milijuni u pokretu: Državne nekretnine idu u puni pogon
Na planu unutarnje politike i upravljanja nacionalnim resursima, ključna je Strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH do 2035. godine. Cilj države je jasan – prekinuti s praksom zapuštenosti i neaktivnosti.
Nova strategija predviđa aktivaciju čak 60 posto ukupne strateške imovine, ali i rezanje nepotrebnih troškova. Država želi drastično smanjiti najam privatnih prostora u kojima danas rade razne institucije i ministarstva, dok se istovremeno planira podići prag vrijednosti raspolaganja oduzetom imovinom na 7,5 milijuna eura godišnje.
Brži prekršajni sudovi i transparentniji krediti za građane
Zastupnici će glasovati i o modernizaciji pravosuđa kroz izmjene Prekršajnog zakona. Glavni adut ovih promjena je potpuna digitalizacija – uvođenje obvezne e-komunikacije pred sudovima ubrzat će procese, smanjiti administrativne troškove i poštedjeti građane nepotrebnog gubljenja vremena. Zanimljivost je i uvođenje obveznog tonskog snimanja glavnih rasprava od srpnja 2027. godine, uz značajno rigoroznije maksimalne novčane kazne za prekršitelje.
Na ruku potrošačima ide i novi Zakon o potrošačkim kreditima. Era sitnih slova i skrivenih zamki u ugovorima trebala bi završiti; banke i kreditne institucije ubuduće će morati sve detalje i uvjete aranžmana prezentirati kristalno jasno, transparentno i potpuno razumljivo svakom prosječnom građaninu prije nego što stavi svoj potpis na ugovor.
Nova kadrovska križaljka: Tko preuzima nadzor nad obavještajcima?
Proljetno zasjedanje ne može proći bez važnih kadrovskih rješenja. Saborski zastupnici odlučit će o novom mandatu Ivane Jakir-Bajo, koja je predložena za reizbor na mjesto viceguvernerke Hrvatske narodne banke.
Ipak, najviše pozornosti privlači popunjavanje Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Za predsjednika ovog ključnog tijela koje nadzire rad tajnih službi predložen je profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.
Uz njega, u Vijeće bi trebali ući istaknuti stručnjaci i profesionalci:
-
Gordan Akrap (prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”)
-
Davorin Ivanjek (odvjetnik i bivši član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa)
-
Aleksandar Maršavelski (profesor s Pravnog fakulteta)
-
Eduard Briški (inspektor u HAKOM-u)
-
Mile Štefanac (tajnik saborskog odbora)
-
Mihael Puljić (nastavnik povijesti)
Nakon što se prebroje glasovi i zatvore ove važne teme, nastupit će ljetna tišina. Političke rasprave sele se s parlamentarne govornice na terene, u baze i među narod, sve do sredine rujna kada počinje nova, vruća politička jesen.
Nacionalnoplus