Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić rekao je u četvrtak, predstavljajući izmjene Zakona o obrtu, da se u zadnjih deset godina broj obrta povećao, sa 75.318 u 2016. na 145.251 u ovoj godini tj. za 92,8 posto, pri čemu su u obrtima sveukupno zaposlene 267.982 osobe.
“Od početka ove godine broj obrta se povećao sa 133.214, na današnjih 145.251. Ti trendovi su jako dobri i pozitivni“, kazao je Milatić.
Predstavljajući izmjene zakona kazao je da se njima komorski doprinosi smanjuju s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, čime se postiže traženo rasterećenje obrtnika.
Predložene izmjene predviđaju i da majstorsku školu može, s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), osnovati i više osnivača. “Svrha osnivanja majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada kao i unaprjeđenje i modernizacije cjeloživotnog obrazovanja u RH”, dodao je.
Pojasnio je da će majstorska škola osigurati stjecanje praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanje stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanja znanja iz radne pedagogije.
Milatić je istaknuo i da majstorska škola nije srednja škola nego oblik stručnog usavršavanja. “Radi se o dodatnom obrazovanju za osobe koje već imaju određeno iskustvo i kvalifikaciju”, poručio je.
Naveo je da se izmjenama zakona uvodi i institut obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. To će, smatra, dodatno stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i njegov nastavak kao tradicije u obitelji.
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti – ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnog uvjeta stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. “Time će biti olakšano postavljanje privremenog poslovođe, što često predstavlja problem jer u datom trenutku često nije moguće naći osobu koja udovoljava tom uvjetu”, pojasnio je.
Nasljednik koji ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje moći će nastaviti vezani obrt za koji je propisan majstorski ispit uz obavezu da taj ispit položi u roku od tri godine.
Novost je i da će obrtnicima biti omogućeno nastaviti obavljati registriranu djelatnost i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine.
Osvrćući se na osnivanje majstorske škole, Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) rekla je da Ministarstvo gospodarstva time uspostavlja paralelni obrazovni sustav, koji će biti alternativa sustavu stjecanja iskustva šegrta kod majstora zanata za što je ionako zadužen HOK, koji je za to dobro i plaćen.
Drži da se kroz ustroj majstorskih škola otvara prilika za zapošljavanje i uhljebljivanje ravnatelja i profesora, a sve pod kontrolom ministra gospodarstva.
“Ne vidim opravdanje za izvlačenje majstorskih škola iz obrazovnog sustava Hrvatske i stoga SDP neće podržati predloženi zakon“, istaknula je.
Rada Borić (Klub Možemo!) rekla je da smanjenje komorskog doprinosa s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka za pojedinog obrtnika znači manji mjesečni trošak s 11,4 eura na 9 eura. No, za HOK to kumulativno znači umanjenje njihovih prihoda za 21 posto. Stoga smatra kako treba pratiti ostvaruju li komore s tim sredstvima i u kojoj mjeri sve predstavljene ciljeve.
Za razliku od nje, HDZ-ova Danica Baričević rekla je da smanjenje komorskog doprinosa za obrtnika ima konkretan značaj, posebno za male obrtnike i mikro poduzetnike gdje se svaka obaveza izravno odražava na ulaganja, poslovanje i mogućnost zapošljavanja.
Najavila je da će Klub HDZ-a predložiti amandman po kojem bi taj zakon, umjesto 1. listopada, stupio na snagu 1. siječnja 2027. čime bi se regulativa komorskog doprinosa uskladila s poreznim propisima koji su vezani uz kalendarsku godinu.
Nacionalnoplus